Juruci (tur. Yörük, bug. юруци, mkd. Јуруци, grč. Γιουρούκοι) su turkijski narod blizak Turcima čiji su delovi u vreme Osmanskog carstva u 14. veku iz Anadolije naseljeni na teritoriju Makedonije i Trakije. Danas postoji određeni broj stanovnika na Balkanskom poluostrvu koji se i danas izjašnjavaju kao Juruci, međutim, ipak ih najviše ima u Anadoliji, Turska.

Juruci
Juruk na planini Taurus
Ukupna populacija
nepoznato
Regioni sa značajnom populacijom
 Turska,  Severna Makedonija,  Grčka i  Albanija
Jezici
turski
Religija
islam
Srodne etničke grupe
Turci

Severna Makedonija uredi

Juruci su na prostor današnje Severne Makedonije došli krajem 14. veka, da bi u toku dva naredna veka pratili osmanlijske osvajače u njihovom pohodu. Oni su poreklom iz oblasti Konija u Turskoj. Kod Osmanlija su njihova zaduženja bila transport vojnih materijala, opreme i oružja, popravke utvrđenja, zbog čega su uživali posebne povlastice i nisu plaćali porez i dažbine. Imali su čak status „Evladi Fatihan” - deca osvajača. Određen broj Juruka je ostao u Makedoniji nakon povlačenja Osmanlija. Zamenili su svoj nomadski život stalnim boravištem i produžili da žive izolovano od ostalog stanovništva, uključujući i tursku manjinu u Severnoj Makedoniji. Sačuvali su svoj specifični dijalekt turskog jezika i živopisne običaje.

Danas Juruci žive uglavnom u planinskim selima oko Radoviša, Štipa, Strumice, Dojrana kao i u Ovčem polju, ali ima i nekoliko juručkih sela u zapadnom delu Severne Makedonije. Procenjuje se da ih ima nekoliko hiljada, ali preciznijih podataka nema jer se vode kao deo turske manjine. Poreklom Juruk je Mustafa Kemal Ataturk čiji je otac pripadnik ovog plemena, rođen u selu Kodžadžik, opština Centar Župa.[1]

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi