Александар (film)

филм Оливера Стоуна из 2004.

Aleksandar (engl. Alexander) je epski film iz 2004. u režiji Olivera Stouna. Radnja filma se temelji na događajima iz života Aleksandra Velikog. Film je uglavnom zasnovan na knjizi britanskog istoričara Robina Foksa Aleksandar Veliki iz 1970, a glavne uloge tumače Kolin Farel, Andželina Žoli i Val Kilmer.

Aleksandar
Filmski poster
Izvorni naslovAlexander
Žanrepski film, istorijska drama
RežijaOliver Stoun
ScenarioOliver Stoun
ProducentMoric Borman
Tomas Šili
Džon Kilik
Ijan Smit
Glavne ulogeKolin Farel
Andželina Žoli
Val Kilmer
MuzikaVangelis
Producentska
kuća
Warner Bros. (SAD)
Intermedia (Internacionalno)
Godina2004.
Trajanje175 minuta
ZemljaSAD
Jezikengleski
Budžet155.000.000 dolara
Zarada167.298.192 dolara
IMDb veza

Radnja uredi

Aleksandar zasnovan je na životu Aleksandra Velikog (Kolin Farel), kralja Makedonaca, koji je tokom svog kratkog života uspeo da pokori Aziju, Persiju i deo Indije. Film prikazuje neke od ključnih momenata iz Aleksandrove mladosti, njegovu invaziju na Persijsko carstvo i njegovu smrt. Takođe, otkriva i komplikovani odnos sa ocem, Filipom II Makedonskim (Val Kilmer), stvaranje Korintskog saveza od strane gradova Antičke Grčke,[1] osvajanje Perskijskog carstva 331. p. n. e., kao i Aleksandrov san da osvoji ceo tada poznati svet.

Priča počinje 356. p. n. e. sa Ptolemejem I Soterom (Entoni Hopkins) kao naratorom. Aleksandar je odrastao uz majku Olimpiju (Andželina Žoli) i tutora Aristotela, interesujući se za ljubav, čast, umetnost i vojnu veštinu. Njegov odnos sa ocem uništen je nakon Filipove ženidbe Euridikom, nećakom generala Atala. Nakon ubistva Filipa, Aleksandar postaje kralj Makedonije i Grčke. Ptolemej nakratko pominje Aleksandrovo razaranje Tebe i paljenje Persepolisa, a zatim opisuje kako je Aleksandar ubrzo nakon dolaska na vlast proglašen sinom boga Zevsa, njegovu bitku kod Gaugamele protiv persijskog cara Darija III i njegova osmogodišnja osvajanja u Aziji.

Film takođe ilustruje i Aleksandrove privatne veze sa prijateljem iz detinjstva Hefestionom (Džared Leto) i suprugom Roksanom (Rosario Doson). Pre nego što je preminuo usled bolesti ili trovanja — nije otkriveno od čega, ali su oba načina sugerisana — Aleksandar se distancira od svoje žene, iako je ona zatrudnela, verujući da je ona odgovorna za Hefestionovu smrt. U filmu, Aleksandar je mnogo bliži Hefestionu nego Roksani, čak se sugeriše i da je Aleksandar umro delom od tuge zbog gubitka Hefestiona, tri meseca ranije. Početkom filma, Hefestion poredi Aleksandra sa Ahilom, na šta Aleksandar odgovara da, da je on Ahil, onda bi Hefestion morao da bude Patroklo, za koga se sumnja da je bio Ahilov ljubavnik. Kada Hefestion pomene da je Patroklo prvi umro, Aleksandar odgovara da bi ga, ako bi Hefestion umro prvi, pratio i u Had — obećanje koje Ptolemej smatra ispunjenim, budući da je Aleksandar umro ubrzo nakon prijatelja.

Nakon osvajanja Vavilona, Aleksandar priznaje da je Hefestion jedina osoba koja ga voli. Tokom filma, Hefestion često pokazuje ljubomoru kada vidi Aleksandra sa Roksanom, i tugu kada ju je oženio, te se čak trudio i da je zadrži što dalje od njega nakon što je Aleksandar ubio Klita Crnog u Indiji. Film takođe posvećuje pažnju Aleksandrovoj bliskoj vezi sa majkom Olimpijadom, iako je nikada više nije video nakon što je krenuo u osvajanja na istoku.

Uloge uredi

Glumac Uloga
Kolin Farel Aleksandar Veliki
Džared Leto Hefestion
Andželina Džoli Olimpijada
Val Kilmer Filip II Makedonski
Raz Digen Darije III
Erol Sander Farnak
Culi Mohamed Persijski dvorjanin
Aneliz Em Statejra I
Rosario Doson Roksana
Gari Streč Klit Crni
Entoni Hopkins Ptolemej I Soter
Kristofer Plamer Aristotel
Eliot Kauan Mladi Ptolemej I Soter
Džonatan Ris Majers Kasandar
Rori Makan Krater
Fransisko Boš Bagoas
Džon Kavana Parmenion
Džozef Morgan Filotas
Ijan Biti Antigon
Nil Džekson Perdika
Konor Paolo Mladi Aleksandar
Džesi Kam
Denis Konvej Nirk
Meri Majer Euridika
Nik Daning Atal
Bin Banluerit Porus
Tobi Kebel Pauzanija iz Orestisa
Patrik Kerol Mladi Hefestion

Lokacije snimanja uredi

Scenografija Lokacija
Aleksandrijska biblioteka Studio u   Londonu
Pela
Vavilon
Indijske palate
Mitska pećina
Aleksandrija   Malta
Atenin hram   Esaujra
Meza
Makedonski hipodrom
Gaugamela   Marakeš
Baktrijska tvrđava   Planine Atlas
Hindukuš   Himalaji
Makedonski amfiteatar   Maroko
Hipazis   Mekong
Hidaspis   Saraburi

Kritike uredi

Čak i pre premijere filma, kružile su kontroverze o tome kako film prikazuje seksualne navike u Antičkoj Grčkoj, kao i homoseksualnost. Grupa od dvadeset i pet grčkih advokata pretila je tužbom protiv režisera Stouna i studija Warner Bros. za neistinitu adaptaciju istorijske. „Ne kažemo da imamo išta protiv homoseksualaca“, rekao je Janis Varnakos, „ali kažemo da je produkcija trebalo da naglasi publici da je film deo fikcije i da nema nikakve veze sa životom Aleksandra“. Ipak, advokati su odlučili da odustanu od optužbe.[2] Na britanskoj premijeri filma, Stoun je krivio "fundamentalizam u moralu“ za nisku zaradu filma u Sjedinjenim Državama.[3] Takođe se izjasnio da su američki kritičari i publika preuveličali temu Aleksandrove seksualnosti.[4] Kritike su naterale Stouna da izvrši promene u filmu za DVD izdanje.

Aleksandar je takođe kritikovan i zbog određenih istorijskih neistina.[5] Akademski kritičari tvrde da film ne poštuje dovoljno istorijske detalje.[6] Iranski istoričari bili su uznemireni prikazom borbi između Makedonaca i Persijanaca. Na primer, Aleksandar i njegove trupe su u filmu porazile armiju Persije u samo jednoj borbi (bici kod Gaugamele), mada istorija govori da je Aleksandar morao da se bori u nekoliko surovih bitaka pre nego što je pobedio Darija III. Istoričar Farok ističe kako su u filmu „makedonske snage tipično prikazane kao vrlo organizovane, disciplinovane i tako dalje, za razliku od persijske armije, što je istorijski potpuno netačno“.[7]

Poslednja bitka u filmu, bitka na Hidaspu, u filmu je mnogo više dramatična i odvaja se od istorije. Aleksandar nije, kao što je to prikazano u filmu, bio ranjen strelom. To se desilo u bici kod grada Multana u Pakistanu kasnije te godine. Takođe, bitka na Hidaspu nije bila vođena u šumi tokom sunčanog dana, već u blatnjavoj močvari na tropskoj kiši. Indijska vojska nikada nije probila u centar makedonskih strana, mada su krila pretrpela gubitke. Film je takođe kritikovan zbog izostavljanja poznate priče o Aleksandrovom razgovoru sa kraljem Porusom. „Reci mi“, rekao je Aleksandar, „kako želiš da te tretiram?", a Porus je odgovorio: „Tretiraj me, o, Aleksandre, kao kralja“.[8] No, slična scena postoji u filmu, sa vavilonskom princezom.

Dodatna izdanja uredi

Album uredi

Muziku za film Aleksandar komponovao je grčki kompozitor Vangelis.[9] Album sadrži osamnaest numera iz filma.

Video igra uredi

Kompjutersku igru Aleksandar objavila je računarska firma Junisoft 24. novembra 2004. godine. Kritike su pohvalile koncepciju igre.[10]

Reference uredi

  1. ^ Bowra, C. M., [1957] , The Greek Experience, London: Phoenix, Orion Books Ltd. 1994. ISBN 978-1-85799-122-2. str. 9.
  2. ^ Greek lawyers halt Alexander case, Pristupljeno 11. 4. 2013.
  3. ^ "Stone blames 'moral fundamentalism' for US box office flop" (Thursday January 6, 2005)
  4. ^ "Stone says Alexander is too complex for 'conventional minds'" (Friday, December 10, 2004)
  5. ^ Alexander mistakes, goofs and bloopers, Pristupljeno 11. 4. 2013.
  6. ^ "ALEXANDER (opened 11/ 24/04) Oliver Stone's Costly History Lesson" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. januar 2008) By Cathy Schultz, Ph.D. in Dayton Daily News, November 24, 2004. (Also in Joliet Herald News, November 28, 2004; Bend Bulletin, November 28, 2004; Providence Journal, November 26, 2004)
  7. ^ Kaveh Farrokh
  8. ^ Rogers, str. 200.
  9. ^ Vangelis Scores Alexander, a documentary available on the official soundtrack website Arhivirano na sajtu Wayback Machine (23. avgust 2006), on the computer game, and on some DVD releases of the film
  10. ^ Alexander the Game

Spoljašnje veze uredi