Balaton (mađ. Balaton, lat. Lacus Pelso, nem. Plattensee, srp. Blatno jezero, sloven. Blatenské jazero) je najveće jezero u srednjoj Evropi, i nalazi se u Mađarskoj.[1] Reka Zala je najveća utoka jezera a kanalizovan Šio je jedina otoka iz jezera.

Balaton
Balaton
Koordinate46° 50′ 42″ S; 17° 44′ 20″ I / 46.845° S; 17.738889° I / 46.845; 17.738889
PritokeZala
OtokeŠio
Zemlje basena Mađarska
Vesprem, Šomođ, Zala
Maks. dužina77 km
Maks. širina14 km
Površina592 km2
Pros. dubina3,2 m
Maks. dubina12,2 m
Nad. visina104 m
NaseljaKesthelj, Šiofok, Balatonfired
Balaton na karti Mađarske
Balaton
Balaton
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi

Sa površinom od 592 km², dužinom od 77 km i širinom od 4 do 14 km, jezero se nalazi na 104 metara nadmorske visine, sa najvećom dubinom od 12,2 m (prosečna dubina je 3,2 m).

Ime uredi

Postoji nekoliko varijanti o poreklu imena Balaton (mađ. Balaton).

  • Opisni prevod bi dao značenje „Blatno jezero”, što daje prilog tezi da ime potiče od slovenske reči blato. Međutim Bala (mađ. Bala) nema više nikakvo značenje u modernom mađarskom jeziku, dok ton (mađ. ton), ima značenje „na jezeru”.
  • Za vreme Rimskog carstva jezero se zvalo Plitko jezero (lat. Lacus Pelso), dok su Nemci koristili naziv (nem. Plattensee), koje ima isto značenje kao i na latinskom jeziku.

Klima uredi

Jezero Balaton, sa povećanim atmosferskim padavinama, utiče na klimu okoline; ima više oblačnih dana, manju varijaciju temperature nego ostali deo Mađarske. Tokom zime površina jezera je obično zamrznuta.

Turizam je veoma razvijen, najveći promet je od juna do septembra, gde je prosečna temperatura vode 25 °C. Za vreme jačih zima organizuje se pecanje na ledu i tako produžava turistička sezona.

Naselja uz Balaton uredi

 
Naseljena mesta uz Balaton

Severna strana uredi

Od istoka ka zapadu:

Balatonfekajar (Balatonfőkajár) - Balatonkaratja (Balatonakarattya) - Balatonkeneše (Balatonkenese) - Balatonfizfe (Balatonfűzfő) - Balatonalmadi (Balatonalmádi) - Alšoerš (Alsóörs) - Paloznak (Paloznak) - Čopak (Csopak) - Arač (Arács) - Balatonfired (Balatonfüred) - Tihanj (-{Tihany}) - Asofe (Aszófő) - Ervenješ (Örvényes) - Balatonudvari (Balatonudvari) - Fevenješ (Fövenyes) - Balatonakali (Balatonakali) - Zanka (Zánka) - Balatonsepezd (Balatonszepezd) - Sepezdfirde (Szepezdfürdő) - Revfilep (Révfülöp) - Palkeve (Pálköve) - Abrahamheđ (Ábrahámhegy) - Balatonrendeš (Balatonrendes) - Badačonjtomaj (Badacsonytomaj) - Badačonj (Badacsony) - Badačonjteremic (Badacsonytördemic) - Sigleget (Szigliget) - Balatonederič (Balatonederics) - Balatonđerek (Balatongyörök) - Vonjarcvašheđ (Vonyarcvashegy) - Đenešdiaš (Gyenesdiás) - Kesthelj (Keszthely).

Južna strana uredi

Od istoka ka zapadu:

Balatonakaratja (Balatonakarattya) - Balatonaliga (Balatonaliga) - Balatonvilagoš (Balatonvilágos) - Šošto (Sóstó) - Sabadifirde (Szabadifürdo) - Šijofok (Siófok) - Seplak (Széplak) - Zamardi (Zamárdi) - Santodi (Szántód) - Balatonfeldvar (Balatonföldvár) - Balatonsarso (Balatonszárszó) - Balatonsemeš (Balatonszemes) - Balatonlele (Balatonlelle) - Balatonboglar (Balatonboglár) - Fonjod (Fonyód) - Belatelep (Bélatelep) - Balatonfenjveš (Balatonfenyves) - Balatonmarijafirde (Balatonmáriafürdő) - Balatonkerestur (Balatonkeresztúr) - Balatonberenj (Balatonberény) - Fenekpusta (Fenékpuszta)

Istorija i zanimljivosti uredi

  • Bitka pod imenom Balatonska ofanziva (nem. Operation Frühlingserwachen) se odigrala tokom Drugog svetskog rata. Bitka je bila kontraofanziva Nemačke 6. SS Pancir divizije protiv nadolazeće Crvene armije. Odigrala se između 6. i 16. marta 1945. godine i rezultovala je pobedom Crvene armije.
  • Nekoliko Iljušina je nađeno i izvučeno iz jezera, što je ostatak iz vremena komunističke Mađarske.

Vidi još uredi

Galerija uredi

Dodatna literatura uredi

Spoljašnje veze uredi

Literatura uredi

  • Pongrác Galsai: Der Balaton. Landschaft und Geschichte, Corvina Verlag, Budapest. . 1978. ISBN 978-3-87680-749-2.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  • Anasztázia Koncz: Balaton: Bildband, Corvina Verlag, Budapest. Balaton: Bildbd. Corvina K. 1986. ISBN 978-963-13-2206-4. 
  • Francé, R.: Balaton-Ausschuß der Ungarischen Geographischen Gesellschaft: Resultate der wissenschaftlichen Erforschung des Balatonsees, Wien, Commissionsverlag

Reference uredi

  1. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 99. ISBN 86-331-2075-5.