Vladimir Grbić
Vladimir Grbić, poznat kao Vanja (Klek, 14. decembra 1970) bivši je srpski odbojkaš. Jedan je od najboljih srpskih odbojkaša svih vremena i član odbojkaške Kuće slavnih.[1] Ukupno je u dresu reprezentacije osvojio 14 medalja i proglašen za najboljeg igrača Evrope 2000. godine. Najveći uspeh postigao je na Olimpijskim igrama u Sidneju 2000, kada je osvojio zlatnu medalju. Bio je član reprezentacije koja je osvojila titulu šampiona Evrope 2001. godine.
Vladimir Grbić | |||
---|---|---|---|
Lični podaci | |||
Puno ime | Vladimir Grbić | ||
Nadimak | Vanja | ||
Datum rođenja | 14. decembar 1970. | ||
Mesto rođenja | Klek, SFRJ | ||
Državljanstvo | Srbija | ||
Visina | 193 cm | ||
Porodica |
Miloš Grbić (otac) Nikola Grbić (brat) | ||
Informacije o karijeri | |||
Pro. karijera | 1986—2009 | ||
Smeč | 360 cm | ||
Blok | 330 cm | ||
Pozicija | primač | ||
Seniorska karijera | |||
Godine | Klub | ||
1986—1988 1988—1989 1990—1991 1991—1992 1992—1995 1995—1997 1997—1998 1998—2001 2001—2002 2002—2003 2003—2004 2004—2007 2007—2009 |
GIK Banat Zrenjanin Vojvodina Mladost Vojvodina Antonveneta Padova Kuneo Sao Paolo Roma Osaka Blejzrs PAOK Dinamo Andreoli Latina Fenerbahče | ||
Reprezentativna karijera | |||
Godine | Reprezentacija | ||
1991—2006 | SRJ / SCG / Srbija | ||
Odbojkaška kuća slavnih kao igrač | |||
Medalje
|
Karijera uredi
Grbić je igrao na poziciji primača servisa, dugogodišnji reprezentativac. Sa reprezentacijom je učestvovao na nekoliko svetskih prvenstava, evropskih prvenstava i olimpijskih igara. Najveći uspeh postigao je na Olimpijskim igrama u Sidneju 2000. godine, na kojoj je nosio zastavu Jugoslavije na ceremoniji otvaranja i kada je bio jedan od najboljih igrača selekcije Jugoslavije koja je osvojila zlatnu medalju. Godinu dana kasnije bio je član reprezentacije koja je na Evropskom prvenstvu osvojila titulu šampiona Starog kontinenta. Osvajao je još nekoliko medalja na Evropskim prvenstvima, kao i olimpijsku bronzu u Atlanti, 1996. godine i srebro na Svetskom prvenstvu u Japanu 1998. godine.[2] Ukupno je u dresu reprezentacije osvojio 14 medalja.[3] Reprezentativnu karijeru, Grbić je završio 2006. na Svetskom prvenstvu u Japanu.
Bio je član Vojvodine, zagrebačke Mladosti, a sa uspehom igrao u Italiji, Grčkoj, Brazilu, Rusiji, Japanu i Turskoj. Karijeru je završio u turskom Fenerbahčeu u sezoni 2008/09. U decembru 2010. godine, dobio je poziv da igra od jednog iranskog kluba, ali dogovor o uslovima ugovora nije postignut.[4]
Jugoslovenski olimpijski komitet ga je proglasio za najboljeg muškog sportistu 1996. i 2000. godine, a 1999. i 2000. godine mu je dodeljena zlatna značka Sporta, nagrada za najboljeg sportistu u Jugoslaviji.
Nakon završetka igračke karijere, obavljao je funkciju prvog potpredsednika Odbojkaškog saveza Srbije i član je komisije za razvoj svetske odbojke u FIVB.[5]
Doktorirao je na Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Beogradu.[6]
Porodica uredi
Njegov otac Miloš, takođe je bio reprezentativac, član selekcije, koja je na Evropskom prvenstvu u Beogradu, 1975. godine osvojila bronzu, dok je brat Nikola dugo bio kapiten reprezentacije. Porodica Grbić poreklom je iz Trebinja u Republici Srpskoj.[7] Sa suprugom Sarom ima tri ćerke Inu, Unu i Milu i sina Lazara.[8][9]
Zanimljivosti uredi
Na finalnoj utakmici Olimpijskih igara u Sidneju, u kojoj je Jugoslavija savladala Rusiju sa 3:0 bez sumnje viđen je jedan od najspektakularnijih poena u istoriji odbojke, a izveo ga je Vladimir Grbić. Spasavajući jednu loptu bukvalno je preskočio u prvi red tribina, a potom uspeo da stigne i izblokira protivnički smeč.[10]
Nagrade uredi
Druge nagrade uredi
- 2021: Nagrada Braća Karić
Uspesi uredi
Reprezentativni uredi
- Olimpijske igre: 2000, 1996.
- Svetsko prvenstvo: 1998.
- Evropsko prvenstvo: 2001, 1997, 1995, 1999.
- Svetska liga: 2003, 2002, 2004.
- Mediteranske igre: 1991.
- bronze na Svetskom Kupu (2003), Svetskom kupu šampiona (2001) i Svetskom kupu izazivača (1996).
Klupski uredi
- Prvak Jugoslavije: (1988/89, 1991/92).
- Prvak Italije: (1999/00), pobednik Kupa Italije (1995/96) i Superkupa Italije (1996).
- Trostruki pobednik Kupa CEV: (1993/94, 1995/96, 1999/00)
- Superkup Evrope (1996)
- Pobednik Brazilskog Kupa Paulista (1997)
- Prvak Turske i pobednik Kupa Turske (2008)
Pojedinačni uredi
Reference uredi
- ^ „Volleyball Hall of Fame. Induction Class of 2011” (na jeziku: engleski). Volleyhall.org. 28. 10. 2011. Arhivirano iz originala 4. 5. 2012. g. Pristupljeno 21. 6. 2012.
- ^ „Zoran Gajić i dvanaest veličanstvenih”. Pristupljeno 27. 8. 2016.
- ^ „OSS: Vanja i Nikola Grbić”. Arhivirano iz originala 12. 10. 2016. g. Pristupljeno 26. 8. 2016.
- ^ „Vanja Grbić se vratio iz Irana”. Pristupljeno 26. 8. 2016.
- ^ „OSS: Vladimir Grbić”. Arhivirano iz originala 24. 7. 2016. g. Pristupljeno 24. 8. 2016.
- ^ „ŠAMPION I U "PENZIJI": Vanja Grbić postao doktor nauka”. Nportal. 9. 11. 2022. Pristupljeno 14. 11. 2022.
- ^ Vanja Grbić za Trebinje uživo:Trebinje i Klek su nerazdvojni u bilo kom smislu
- ^ „Novosti“ vode na ručak Vanju Grbića („Večernje novosti“, 4. maj 2013)
- ^ Vanja i Sara Grbić dobili četvrto dete (B92, 2. januar 2016)
- ^ „Tačno 14 godina posle najlepšeg odbojkaškog poena”. Pristupljeno 24. 8. 2016.
- ^ „Nagrada za fer plej Vanji Grbiću”. Pristupljeno 26. 8. 2016.
- ^ „Vladimir Grbić u odbojkaškoj Kući slavnih”. Pristupljeno 25. 8. 2016.
- ^ „The Volleyball stars shine in memorable night”. Arhivirano iz originala 24. 09. 2015. g. Pristupljeno 25. 8. 2016.
Spoljašnje veze uredi
- Vladimir Grbić na sajtu Olympedia.org
- Zvanični veb-sajt
- Portret bez rama - Vladimir Grbić („Politika“, 6. novembar 2011)
- V. Grbić: Sramota je što ne znamo ko smo (B92, 22. septembar 2012)
- Video