Gej-Lisakov zakon
Gej-Lisakov zakon uspostavlja vezu između temperature i zapremine kod idealnog gasa po kojem je, pri konstantnom pritisku , tj. u izobarskom procesu, zapremina gasa nepromenljive količine direktno proporcionalna apsolutnoj temperaturi , tj.
Izvođenje zakona uredi
Zakon se izvodi direktno iz jednačine stanja idealnog gasa, koja glasi , gde je univerzalna gasna konstanta. S obzirom da su veličine konstante sledi , što zapravo znači da ako dva različita stanja u izobarskom procesu imaju zapremine i temperature , tj. , onda važi .
Ako je zapremina gasa na temperaturi , a u nekom drugom stanju sa temperaturom , zapremina , onda važi , a odavde sređivanjem dobijamo . Ovu poslednju zakonitost eksperimentalno je dobio Gej-Lisak. Iz nje se direktno vidi linearna zavisnost zapremine od temperature. Na graficima ispod se vidi zavisnost zapremine od apsolutne temperature i od temperature u u izobarskom procesu.
Sa drugog grafika se može zaključiti da bi na temperaturi tj. na apsolutnoj nuli, zapremina gasa bila jednaka nuli, što naravno nije moguće, pa se odatle vidi da se apsolutna nula, tj. K ne može dostići.
Vidi još uredi