Dablin

главни и највећи град Ирске

Dablin (engl. Dublin, IPA: /ˈdʌblɪn/ [3], ir. Baile Átha Cliath, IPA: /blʲaˈklʲiə/ [4]) je glavni i najveći grad Republike Irske i najveći grad ostrva Irske.[5][6] U okviru grada u upravnim granicama živi nešto preko pola miliona stanovnika, dok na širem području grada živi oko 1.800.000 stanovnika, što je oko 35% stanovništva Republike Irske. Dablin je istovremeno i samostalni gradski okrug u okviru države, ali je nekada bio u okviru istoimenog okruga Dablin.

Dablin
engl. Dublin, ir. Baile Átha Cliath

Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Republika Irska
PokrajinaLenster
OkrugGrad Dablin
ranije okrug Dablin
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2022.592.713
 — gustina5.032 st./km2
Aglomeracija (2022.)1.263.219
Geografske karakteristike
Koordinate53° 20′ 52″ S; 6° 15′ 35″ Z / 53.347778° S; 6.259722° Z / 53.347778; -6.259722
Aps. visina5 m
Površina114,99[1][2] km2
Dablin na karti Irske
Dablin
Dablin
Dablin na karti Irske
Ostali podaci
GradonačelnikDohi de Rošte
Poštanski brojD1-18, 20, 22, 24, D6W
Pozivni broj+353 1
Registarska oznakaD
Veb-sajt
dublincity.ie

Dablin je privredno, kulturno i saobraćajno središte Republike Irske, a spada i u red gradova od svetskog značaja ( globalni grad).

Poreklo naziva uredi

Engleski naziv grada Dablin izveden je iz irskog izraza Dubh Linn (crna bara, crno jezerce).

Irski naziv grada je Baile Átha Cliath, što u doslovnom prevodu znači grad na preprečenom gazu. Naziv se odnosi na gaz preko reke Lifi na kojem je osnovan grad.

Geografija uredi

Geografski položaj Dablina je izrazito povoljan. Dablin se nalazi u središnjem delu istočne obale ostrva Irske, koja je najbliža Britaniji i evropskom kopnu.

Od drugog po veličini grada na ostrvu, Belfasta u Severnoj Irskoj, Dablin je udaljen 170 km južno, a dok je od drugog po veličini grada u Republici Irskoj, Korka, grad udaljen 250 km severoistočno.

Dablin se nalazi na istočnoj obali ostrva Irske, na mestu gde se reka Lifi uliva u more. Južni deo grada je bregovit, da bi se južno od grada izdiglo niže gorje. Zapadni i severni deo grada su ravničarski.

Dablin se nalazi se na istočnoj obali ostrva Irske, na ušću reke Lifi (engl. Liffey) u Dablinski zaliv ka Irskom moru. Reka ima široko ušće što je povoljno za pristajanje većih brodova. Ovakav položaj omogućio je razvoj grada kao najvažnije luke na ostrvu.

Klima uredi

Klima u Dablinu je umereno kontinentalna sa izrazitim uticajem Atlantika i Golfske struje. Stoga grad odlikuje blaga klima. Najniža prosečna temperatura je u januaru i februaru, 6 °C, a najveća je tokom jula i avgusta, 15 °C. Godišnja količina padavina je oko 760-1000 milimetara, što je najmanje na celom ostrvu.

Istorija uredi

 
Pogled na središte Dablina
 
Irsko koplje — simbol novog procvata Dablina i Irske
 
Savremeni tramvaji na ulicama Dablina

Prvo poznato naseljavanje na području Dablina je nazvano Eblana — naziv je nađen u delima aleksandrijskog geografa Ptolemeja, iz 2. veka p. n. e. Grad se kasnije u istoriji pojavljuje pod nazivom "Crno jezerce" (irski: Dubh-linn), kada su naseljenici 291. godine izbojevali pobedu nad oružanim snagama kraljevstva Lenster. Današnje zvanično ime grada Baile Átha Cliath se primenjuje od narednih naseljavanja. Stanovnici ovog područja su oko 450. godine primili hrišćanstvo od strane Svetog Patrika, koji je kasnije postao duhovni zaštitnik Irske.

Današnji grad osnovali su Danci 841. godine. Irski pobunjenici su uspeli da u više navrata, tokom naredna 3 veka, preuzmu vlast nad gradom. Dance su 1171. godine proterali Anglo-Normani, predvođeni Henrijem II, kraljem Engleske. Vladavina Engleske Dablinom je trajala neprekidno do 1534. godine, kada je irski patriota Tomas Ficdžerald izvršio opsadu grada. Uskoro je grad ponovo potpao pod englesku krunu.

Sve do polovine 17. veka Dablin je ostao mali, srednjovekovni, zidinama opasani grad. Tokom 17. veka, za vreme engleskih građanskih ratova, poznatih pod imenom "Slavna revolucija", Dablin je predat engleskim vlastima, da bi se izbegao njegov pad u ruke Iraca. Dablin je ostao pod britanskom vlašću sve do Irskog ustanka 1798. godine, tokom koje je propao pokušaj da se porobi grad.

Drugi pokušaj, izveden 1803. godine, pod vođstvom Roberta Emeta, takođe se završio neuspešno. Naredne revolucije su se odigrale 1847. i 1867. godine. Dablin je bio poprište najoštrijih borbi tokom irske revolucije vođenih 1916. godine i od 1919. do 1921. godine. Ovo je ishodilo uspostavljanjem Irske Slobodne Države. Nakon sticanja nezavisnosti, Dablin je postao političko, ekonomsko i kulturno središte nove države.

Poslednje tri decenije Dablin, kao retko koji grad u Evropi, je zabeležio nagli razvoj i rast.

Stanovništvo uredi

U 17. veku Dablin je bio jedan od najvećih gradova Evrope, ali je kasnije potisnut. Tokom druge polovine 20. veka stanovništvo Dablina i njegove okoline se godišnje povećala za otprilike 1%. Period između 1961. i 1981. godine pokazuje najveća povećanja. U početku je tok naseljavanja počeo iz ruralnih ka urbanim delovima. Ali, poslednje četvrtine 20. veka, središnji delovi grada počinju da gube na privlačnosti u korist novih predgrađa na jugozapadu. Poslednjih 20-ak godina Dablin spada u najbrže rastuće gradove Evropske unije zahvaljujući značajnom priraštaju irskog stanovništva i znatnom useljavanju stranog stanovništva, najviše iz Poljske i Litvanije.

Po poslednjem popisu iz 2022. godine. Dablin u upravnim granicama ima oko 590 hiljada stanovnika. Međutim, grad odavno prerastao date granice, pa se izgrađeno gradsko područje širi na još tri prigradska okruga, čine urbanu celinu od 1,26 miliona stanovnika. Na kraju, metropolitensko područje Dablina ima preko 2,08 miliona stanovnika.

Etnički sastav: Stanovništvo Dablina je do pre dve decenije bilo bilo gotovo isključivo etnički irsko. Međutim, brojni useljenici iz stranih zemlja izmenili su sastav stanovništva. Tako danas u Dablinu preko 26% čini stanovništvo rođeno u inostranstvu, a to znatno više od proseka države.

Privreda uredi

Danas je Dablin visoko razvijen velegrad, koji spada u 30 najvažnijih gradova sveta. U gradu su tradicionalno razvijene lučke delatnosti, a poslednjih decenija se sve više razvijaju poslovanje, bankarstvo i usluge.

Najveće tradicionalne industrije Dablina su pivarstvo, destilerija, proizvodnja hrane i tekstilna industrija. Ovde se nalaze i brodogradilišta, kao i određeni broj livnica i fabrika za sklapanje automobila. Sve ove grane industrije su pretrpele pad od 1970-ih godina, pa su mnogi, dotad industrijski delovi grada izgubili na značaju i počeli propadati.

Najpoznatiji pogon grada je Ginis pivara, koja je osnovana 1759. godine i jedna je od najvećih izvoznika. Jedan od većih poslova je skorijih godina postala i proizvodnja i izvoz računarskog hardvera i softvera. Osnovu za izvoz čine i poljoprivredni proizvodi i domaća stoka iz cele države. Dablin je prestonica irskih najvećih bankarskih i trgovačkih ustanova. Značajan pomak u ekonomskom životu dogodio se nakon pristupanja Irske u Evropsku ekonomsku zajednicu 1973. godine. Takođe se naglo povećao broj banaka u Dablinu.

Saobraćaj uredi

Grad je pomorskim putem povezan sa većim gradovima, kao što su Kork u Irskoj, Belfast u Severnoj Irskoj i različitim lukama u Engleskoj, Škotskoj i Francuskoj. Prugama je povezan sa važnim odredištima u Irskoj. Dablin je i glavna luka države.

Kultura uredi

Dablin je igrao vodeću ulogu u kulturnom preporodu Irske, koji je počeo 1884. godine osnivanjem Gaelic Athletic Asocijacije, za obnovu Gelik (Gaelic) igara. Godine 1893, se povezao sa Gelik ligom, kojoj i dalje ostaje za cilj obnova irskog jezika i folklora.

Dablin je danas živa kulturna metropola Evrope, koja je svetu dala čuvene književnike — Džordža Bernarda Šoa, Oskara Vajlda, Jejtsa i Džejmsa Džojsa, ali i savremene pop zvezde U-2, Simpl Majnds, Šinejd O’Konor,…

Dablin posetiocima nudi veliki broj različitih mesta, koja vredi pogledati. Tu spadaju crkve, istorijske zgrade, biblioteke, muzeji, galerije, parkovi i vrtovi. Dablin je istorijski bogat grad. Tokom godina, književnost, pozorište i umetnost su igrali značajnu ulogu u njegovom kulturnom razvoju.

Gradski predeo i arhitektura uredi

 
Dokovi

Dablin se nalazi u ravničarskom delu, koji reka Lifi deli na severni i južni. Reka je premošćena sa deset mostova, od kojih se izdvaja O’Konelijev most, koji povezuje glavne puteve grada. U jugozapadnom delu Dablina, ulice su uske i sa prevojima, dok je ostatak grada dobro uređen, sa širokim avenijama i prostranim trgovima. Oni su naročito brojni u jugoistočnim i severoistočnim četvrtima.

Dva kanala, Rojal i Grand, obezbeđuju vezu između lučne oblasti i južnih i severnih ogranaka reke Šenon.

Dablin je grad nižih zgrada, budući da se nalazi u ravnici, ali sa tornjevima i nekoliko zgrada koji potiču iz perioda pre 17. veka. Rimokatoličke crkve datiraju iz 19. i 20. veka. Jedna od najviših zgrada je Liberti Hol koji predstavlja bazu trgovačkog društva. Dostiže 17 spratova, dok većina zgrada ne prelazi visinu od 10 spratova.

Kuće u gradu su od opeke, a čitava arhitektura se svodi na detalj, uglavnom vrata kojih ima u bezbroj kombinacija i boja. Van grada, to su male kuće, sa lepo uređenom okućnicom. U starom delu Dablina se nalaze zgrade Univerziteta Dablina, Banke Irske, kao i četiri Visoka suda Irske, Lenster Haus, carinarnica — zgrada iz 18. veka. Glavni park u Dablinu je Feniks Park, koji se nalazi u zapadnom okruženju grada, obima oko 11 km. Pored rekreativnih objekata, Feniks Park sadrži i zoološke vrtove, nekoliko staklenih bašti, kao i rezidenciju predsednika republike. Dablin je poznat i po stotinama pabova i barova. Među najpoznatijima su Gines (engl. Guinness) i Old Džejmson Destilerija.

Partnerski gradovi uredi

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ „Census of Population 2011” (PDF). Preliminary Results. Central Statistics Office. 30. 6. 2011. str. 21. Arhivirano iz originala (PDF) 14. 11. 2012. g. Pristupljeno 25. 5. 2013. 
  2. ^ „Census of Population 2011”. Population Density and Area Size by Towns by Size, Census Year and Statistic. Central Statistics Office. april 2012. Pristupljeno 30. 3. 2014. 
  3. ^ Dublin - Definition and More from the Free Merriam-Webster Dictionary, Pristupljeno 31. 3. 2013.
  4. ^ Baile atha cliath | Define Baile atha cliath at Dictionary.com, Pristupljeno 31. 3. 2013.
  5. ^ „The Growth and Development of Dublin”. Arhivirano iz originala (PDF) 30. 3. 2013. g. Pristupljeno 30. 12. 2010. 
  6. ^ „Primate City Definition and Examples”. Pristupljeno 21. 10. 2009. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi