Dragan Bjelogrlić

српски глумац, режисер, сценариста и продуцент

Dragan Bjelogrlić (Opovo, 10. oktobar 1963) jeste srpski glumac, reditelj, scenarista i producent.

Dragan Bjelogrlić
Bjelogrlić 2007.
Lični podaci
NadimakBjela
Datum rođenja(1963-10-10)10. oktobar 1963.(60 god.)
Mesto rođenjaOpovo, SR Srbija, SFR Jugoslavija
PrebivališteBeograd
Baranda
DržavljanstvoSrbija
Zanimanjeglumac, reditelj, scenarista, producent
Porodica
SupružnikMaja Bjelogrlić
DecaAleksej Bjelogrlić
Mia Bjelogrlić
Rad
Aktivni period1978—danas
Bitna ulogaSenke nad Balkanom — Andra Tanasijević
Montevideo, Bog te video — Dragan
Nečista krv — greh predaka — Hadži Trifun
Zvanični veb-sajt
cobrafilm.com/bjelogrlic
Veza do IMDb-a

Prvu ulogu dobio je 1978. godine, u filmu Boško Buha, da bi osamdesetih započeo njegov konstantni uspon u jugoslovenskoj kinematografiji, prvenstveno zahvaljujući TV seriji Bolji život, gde je igrao buntovnog Slobodana Bobu Popadića. Tokom devedesetih ostvario je veliki uspeh glumeći uglavnom u filmovima ratne tematike, kao što su Crni bombarder, Lepa sela lepo gore, Rane i Nebeska udica, ali i zahvaljujući mjuziklu Hajde da se volimo 3. I u novom milenijumu stvara upečatljive uloge u filmovima Sivi kamion crvene boje i Ivkova slava, kao i u TV seriji Vratiće se rode. Posle 2010. njegovo stvaralaštvo doživljava svojevrsnu renesansu, u kojoj se Bjelogrlić ostvaruje i kao scenarista i reditelj. Najpoznatiji projekti koje je režirao su sportske istorijske drame Montevideo, Bog te video i Montevideo, vidimo se, a najviše od svih njegova TV misterija Senke nad Balkanom,[1] najbolje ocenjena srpska serija na sajtu IMDb, koju Bjelogrlić potpisuje kao reditelj, scenarista i glumac. Dobitnik je 15 glavnih nagrada za filmove na domaćim festivalima i preko 20 internacionalnih priznanja.

Biografija uredi

Potiče iz srpske dobrovoljačke porodice iz Hercegovine, koja se naselila u Banatu, posle Prvog svetskog rata.[2] Godine 1965. doselio se sa porodicom u Beograd, gdje je kasnije završio osnovnu i srednju školu, kao i dve godine Građevinskog fakulteta.[3]

Dragan Bjelogrlić je prvi put pred kamerama glumio sa 15 godina i to u filmu Branka Bauera Boško Buha iz (1978). godine, tumačeći lik Save Jovanovića Sirogojna.[2] Usledio je niz manjih uloga u televizijskim serijama i filmovima. Do sredine 1980ih Bjelogrlić je postao jedan od najpopularnijih mlađih glumaca u Jugoslaviji. Godine 1984. upisao je Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu, na kojem je diplomirao 1989.[4]

Proslavio se ulogom Slobodana Popadića u seriji Bolji život (1987—1990). Nakon te uloge, usledile su uloge u TV seriji Zaboravljeni (1990) i filmovima Crni bombarder (1992), Pun mesec nad Beogradom (1993), Lepa sela lepo gore (1996), koje su Bjelogrlića uvrstile u red najpoznatijih i najpriznatijih srpskih glumaca.[4][3]

Poslednjih godina Bjelogrlić se okušao kao producent, a prvi film koji je producirao bila su Lepa sela lepo gore.[3]

Oprobao se i kao reditelj, režirao je igrani film i tv seriju Montevideo, bog te video i Montevideo, vidimo se, sa kojim je postigao veliki uspeh. Film je izabran za srpskog predstavnika za nagradu Oskar.[4]

Ipak, najveći uspeh kao autor doživeo je sa serijom Senke nad Balkanom gde je igrao i glavnu ulogu inspektora Andre Tanasijevića. Serija je na popularnom sajtu za filmove i serije IMDb ocenjena kao najbolja srpska serija svih vremena.[5][6]

Godine 1994. Dragan i njegov brat Goran, koji je po zanimanju elektroinženjer, su osnovali producentsku kuću "Kobra". Bjelina sestra od tetke je pevačica Zorana Pavić. Zajedno su obradili duet "Nekako s’ proleća".[4]

Bjelogrlić je profesor na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu, gde je mentor master programa "Proizvodnja TV serija".[2]

Tokom leta Bjelogrlić je stanovnik banatskog sela Barande, gde je njegovom zaslugom otvoren filmski studio.[7]

U avgustu 2021. fizički je napao kolegu Gagu Antonijevića zadavši mu nekoliko udaraca u predelu glave. Antonijević je ranije u javnosti tvrdio da mu je Bjelogrlić nudio mito.[8]

Česti saradnici uredi

Njegove najpoznatije partnerke na televiziji i filmu bile su Vesna Trivalić, Nataša Ninković i Dubravka Mijatović. Prve dve igraju i u njegovoj seriji Senke nad Balkanom. Osim njih, tu su i Anica Dobra i Branka Katić.

Bjelogrlić je najčešće sarađivao sa glumcima sa kojima je studirao, Srđanom Todorovićem i Miloradom Mandićem Mandom, kao i sa drugim glumcima srednje generacije: Nenadom Jezdićem, Nikolom Đuričko, Draganom Jovanovićem, Vojinom Ćetkovićem, Zoranom Cvijanovićem, Nikolom Kojo, Nebojšom Glogovcem i drugima.

Politički aktivizam uredi

Protivnik je politike Aleksandra Vučića i koalicije okupljene oko Srpske napredne stranke. Govorio je na skupovima opozicije i njenih simpatizera.[9]

Jedan je od potpisnika Proglasa, teksta grupe javnih delatnika koji se negativno izražavaju prema rezultatima vlada predvođenim SNS.[10]

Povodom rezultata beogradskih izbora 2023. godine, tvrdio je da su se dešavali marifetluci, i istakao o je distinkciju između gradskog jezgra Beograda koji glasa za opoziciju i drugih delova Beograda (manje razvijene opštine poput Borče, Obrenovca i Mladenovca) koji glasa za vlast.[11]

Lični život uredi

Početkom devedesetih godina je upoznao studentkinju engleskog jezika i književnosti Maju sa kojom se venčao 14. februara 1996. godine. 19. jula 1996. godine su dobili ćerku Miu, a 30. aprila 2000. godine su dobili sina Alekseja.[4]

Bjelogrlić je veliki ljubitelj automobila. Imao je "poršea" koji je zamenio "jaguarom". Vlasnik je kvada.[2]

U intervjuima je izrazio želju da postane pilot ali je odustao od ove ideje.[2]

Ljubitelj je fudbala i navijač Partizana.[4]

Bavio se surfingom. Rekreativno skija, pliva i igra tenis.[2]

Nagrade i priznanja uredi

  • Nagrada za najbolji glumački par sa Vesnom Trivalić na festivalu u Nišu za seriju Bolji Život 1991.
  • 2 gran prija „Ćele-kula” za najboljeg glumca u filmu Lepa sela lepo gore na glumačkom festivalu u Nišu
  • 2 Zlatne mimoze, za najbolju ulogu u filmu Lepa sela lepo gore na filmskom festivalu u Herceg Novom,
  • Statueta Sloboda za najbolje glumačko ostvarenje na Filmskom festivalu u Sopotu
  • Nagrada Povelja za izuzetnu mušku ulogu u filmu „Dr Rej i Đavoli”
  • Dobitnik je preko 15 glavnih nagrada za filmove na domaćim festivalima i preko 20 internacionalnih priznanja i gran prija.
  • Nagrada za glumu za ulogu Rendlija P. Mekmarfija u predstavi Let iznad kukavičjeg gnezda na „Borinim pozorišnim danima” 2006. godine[12]
  • Zlatna Antena za najbolji scenario za seriju Montevideo, Bog Te Video
  • Nagrada publike u Moskvi za film Montevideo, Bog te video 2011.
  • Nagrada Braća Karić 2014.
  • Nagrada za doprinos evropskoj kinematografiji na 10. Evropskom i mediteranskom filmskom festivalu u Piranu (2020)[13][1][4][14]
  • Europa prima 2022[15]

Filmografija uredi

Filmovi, serije i uloge koje je igrao:[16][4][17]

Glumac uredi

 
Dragan Bjelogrlić na Filmskim susretima u Nišu, krajem 90-ih
 
Dragan Bjelogrlić zajedno sa Milošem Samolovom na setu serije Senke nad Balkanom (2017).
God. Naziv Uloga
1970.-te
1978. Boško Buha Savo Jovanović Sirogojno
1978. Boško Buha (TV serija) Savo Jovanović Sirogojno
1980.-te
1981. Balada o Siniši i mangupu Siniša
1981. Baza na Dunavu Đole
1982. Jabuka (kratki film) Jabuka
1983. Halo taksi Šugerov sestrić
1983. Kroz vojnički klub
1983. Veliki transport Bora
1984. Moljac
1984. Banjica (TV serija)
1986. Bal na vodi mladi Saša
1986. Odlazak ratnika, povratak maršala
1987. Sedmi dan
1987. Waitapu Čovek u restoranu 1
1987. Бригада неприлагођених vojnik u bordelu
1987. Aenigma Tom
1987–1988. Bolji život Slobodan „Boba“ Popadić
1988. Braća po materi Veselinov drug
1989. Bolji život Slobodan „Boba“ Popadić
1989. Najbolji Žarko Ninkov
1989. Kako je propao rokenrol milicajac
1990.-te
1990. Zaboravljeni Miško
1990. Početni udarac Miško
1990. Hajde da se volimo 3 Vanja
1990–1991. Bolji život 2 Slobodan „Boba“ Popadić
1991. Video jela, zelen bor Milisav
1991. Gnjurac Radovan Popović
1992. Crni bombarder Crni
1993. Pun mesec nad Beogradom Aleksa
1994. Dva sata kvalitetnog programa Armani
1995. Ljubav i mržnja — Evropske priče 3: Svinje i biseri Marko
1996. Lepa sela lepo gore Milan
1997. Gore dole Zoran Žigić „Zigi“
1997. Balkanska pravila Božidar Pešić „Boža“
1998. Kupi mi Eliota Antonije Kostić
1998. Rane Kure
1999. Sti skia tou polemou (U senci rata) Emir
1999. Nebeska udica Toza
2000.-te
2000. Rat uživo Sergej
2000. Mliječni put
2001. Nataša Aca
2002. Deca filma Lično
2002. Ko čeka dočeka
2003. Ledina Dragan
2003. M(j)ešoviti brak Backović
2003. Kajmak i marmelada Goran
2003. Boban hockeystjärnan Stevo
2004. Crna hronika Goran
2004. Poklon za Sanju
2004. Sivi kamion crvene boje Švabo
2005. Heroji za jedan dan Brat
2005. Cuore nel pozzo, Il Novak
2005. Potera za sreć(k)om Don
2005. Ivkova slava Kalča
2006. Tata i zetovi Bubić
2007. Balkanski sindrom Bega
2007. Crni Gruja i kamen mudrosti Silberliber
2007. S. O. S. - Spasite naše duše Milorad
2007. Pozorište u kući Rodoljub Rođa Petrović
2007–2008. Vratiće se rode Ekser
2009. Rode u magli Ekser
2010.-te
2010. Ma nije on takav Boško Pavlović „Bole Kalifornija“
2012. Doktor Rej i đavoli Ratko Dražević
2012. Klopka (TV Serija iz 2012) Goran Latinović
2012. Budva na pjenu od mora Diboa
2013. Izhod Aleksandar
2013. Mamaroš vojnik na granici
2013. Nadrealna televizija
2013–2014. Ravna Gora (TV serija) Josip Broz Tito
2014. Montevideo, vidimo se! Dragan Bjelogrlić
2013–2014. Folk Gane Papagaj
2014. Montevideo, Bog te video! (TV serija) Dragan Bjelogrlić
2013. Spomenik Majklu Džeksonu Dušan
2015. Čizmaši major Softić
2016–2018. Vojna akademija potpukovnik Panić
2018. Južni vetar (film) Car
2017–2019. Senke nad Balkanom Andra Tanasijević
2020.-te
2020. Tajkun Vladan Simonović
2020. Južni vetar (TV serija) Car
2021. Nečista krv: Greh predaka Hadži Trifun
2021. Nečista krv (TV serija) Hadži Trifun
2022. Trag divljači Miloje
2023. Lančana reakcija Aleksandar Leka Ranković
2024. Back Up
2025. Izlet (film iz 2025)

Reditelj[4] uredi

Scenario uredi

Napisao je scenarije za serije i filmove:[4]

Scenario za serije
Scenario za filmove

Producent[16] uredi

Pozorište uredi

Bjelogrlić je uglavnom poznat kao televizijski glumac, a igrao je u predstavama:

Reference uredi

  1. ^ a b „Dragan Bjelogrlić”. Kobra film. Arhivirano iz originala 03. 11. 2008. g. Pristupljeno 15. 1. 2021. 
  2. ^ a b v g d đ „To je OVAJ ČOVEK: Dragan Bjelogrlić”. Indeks. Pristupljeno 15. 1. 2021. 
  3. ^ a b v „Biografije poznatih Hercegovaca: Dragan Bjelogrlić”. Hercegovina promo. Pristupljeno 15. 1. 2021. 
  4. ^ a b v g d đ e ž z i j „Dragan Bjelogrlić; glumac, producent, scenarist”. Biografije poznatih. Pristupljeno 15. 1. 2021. 
  5. ^ „"Senke nad Balkanom" i "Vratiće se rode" na IMDB listi najbolje ocenjenih serija ikad”. Telegraf. Pristupljeno 15. 1. 2021. 
  6. ^ „HIT! “Senke nad Balkanom” i “Vratiće se rode” na IMDb listi najbolje ocenjenih serija svih vremena!”. Film i Tv. Pristupljeno 15. 1. 2021. 
  7. ^ „PORODIČNI DOM Ovo je kuća Dragana Bjelogrlića u kojoj je imao teško detinjstvo”. Blic. Pristupljeno 15. 1. 2021. 
  8. ^ „Dragan Bjelogrlić napao Antonijevića, dao izjavu u policiji, objavljen i snimak”. N1 (na jeziku: srpski). 2021-08-23. Pristupljeno 2021-08-25. 
  9. ^ „Bjela govori na skupu u subotu | Društvo i ekonomija”. Direktno (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-12-25. 
  10. ^ „Potpiši i TI! ProGlas”. ProGlas (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-25. 
  11. ^ Apostolović, Nenad. „Bjelogrlić određuje ko je iz Beograda (video)”. Politika Online. Pristupljeno 2023-12-25. 
  12. ^ Levakov, Biljana; Kerenac, Vesna; Vračar, Milan (jun 2007). „Godišnjak pozorišta Srbije i Crne Gore 2005/2006.” (PDF). Sterijino pozorje. str. 225—226. Pristupljeno 27. 2. 2021. 
  13. ^ „Bjelogrliću nagrada za doprinos evropskoj kinematografiji”. Politika. 31. 1. 2020. Pristupljeno 2. 2. 2020. 
  14. ^ „Bjelogrliću nagrada za doprinos evropskoj kinematografiji”. Danas. Pristupljeno 15. 1. 2021. 
  15. ^ R, K. „Draganu Bjelogrliću „Europa prima 2022. Politika Online. Pristupljeno 2022-06-02. 
  16. ^ a b „Dragan Bjelogrlić - filmografija”. Kobra film. Arhivirano iz originala 09. 08. 2020. g. Pristupljeno 15. 1. 2021. 
  17. ^ „Dragan Bjelogrlić”. Moj Tv. Pristupljeno 15. 1. 2021. 

Spoljašnje veze uredi