Druga dalmatinska proleterska udarna brigada

Druga dalmatinska proleterska narodno-oslobodilačka udarna brigada je formirana 3. oktobra 1942. u selu Uništa, kod Bosanskog Grahova. Odluku o njenom formiranju doneo je Štab Četvrte operativne zone Hrvatske, u dogovoru sa Vrhovnim štabom NOP i DVJ, septembra 1942. godine. U satav brigade ušla su četiri dalmatinska partizanska bataljona - Bataljon „Branko Vladušić“, Dinarski bataljon „Jerko Ivančić“, Vaganjski bataljon „Nikola Vrančić“ i Primorski bataljon „Branko Vladušić“. Na dan formiranja brigada je imala 836 boraca, a u januaru 1945. godine 2.363 borca.

Druga dalmatinska
proleterska udarna brigada
Jugoslovenska partizanska zastava
Osnivanje3. oktobar 1942 — kraj rata
Mesto formiranja:
Uništa, kod Bosanskog Grahova
Formacijačetiri bataljona
Jačina836 boraca[a]
DeoNarodnooslobodilačka vojska Jugoslavije Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije
Angažovanje
Odlikovanja
Orden narodnog heroja
Orden narodnog oslobođenja Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem
Komandanti
KomandantLjubo Vučković[a]
Politički komesarAnte Jurlin Marko[a]

Odlukom Vrhovnog štaba određen je komandni sastav brigade - za komandanta je postavljen Ljubo Vučković, narodni heroj, za političkog komesara Ante Jurlin Marko, za zamenika komandanta Jovo Martić, za zamenika političkog komesara Jovo Kapičić, narodni heroj, za operativnog oficira Ljubo Turta, za šefa saniteta dr Tomislav Kronja i za intendenta brigade Nikola Ćaće.

Od osnivanja do 1. novembra 1942. godine brigada je bila potčinjena Štabu Četvrte operativne zone Hrvatske. U sastavu Druge proleterske divizije, nalazila se od 1. novembra 1942. do 23. februara 1944. godine, a potom u sastavu Primorske operativne grupe Drugog usarnog korpusa, do 5. januara 1945. godine i Devete divizije Osmog dalamtinskog korpusa, do kraja rata.

U brigadi se borilo 5.548 boraca, od kojih je 209 bilo stranih državljana (188 Italijana). Od toga je poginulo 1.829 boraca. Njenih 23 boraca je proglašeno za narodne heroje Jugoslavije.

Ukazom Vrhovnog komandanta NOV i POJ maršala Josipa Broza Tita 12. jula 1944. godine je proglašena je „proleterskom“.

Za zasluge u toku Narodnooslobodilačke borbe, odlikovana je Ordenom narodnog oslobođenja 29. jula 1944, Ordenom narodnog heroja 3. jula 1958, Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem 22. decembra 1961. i Ordenom zasluga za narod sa zlatnom zvezdom 27. aprila 1978. godine.

Ratni put Druge dalmatinske brigade uredi

 
Druga dalmatinska brigada u Dubrovniku, krajem 1944.
 
Prikaz borbi na Gornjim i Donjim Barama, juna 1943. u Spomen-domu bitke na Sutjesci u Dolini heroja

Druga dalmatinska brigada učestvovala je u napadima Druge proleterske divizije na Bosansko Grahovo oktobra 1942, Livno i Tomislavgrad decembra 1942. i Imotski februara 1943., a zatim u bici na Neretvi i Sutjesci. Upamćeno je njeno uspešno forsiranje Neretve 6./7. marta 1943. Pohvaljena je ukazom Vrhovnog štaba NOVJ za forsiranje Drine 9. aprila 1943. U bici na Sutjesci odigrala je ključnu ulogu u kritičnom trenutku svojom fanatičnom odbranom položaja na Barama. Od svih 16 brigada NOVJ koje su učestvovale u bici na Sutjesci Druga dalmatinska brigada imala je najveće gubitke - tokom jednomesečne operacije poginula su 833 borca ove brigade.

Učestvovala je u borbama za Kolašin oktobra 1943, a zatim u borbama protiv 21. armijskog korpusa i četnika u Crnoj Gori i Hercegovini u sastavu Primorske operativne grupe.

Druga dalmatinska brigada oslobodila je sa jedinicama 29. hercegovačke divizije oslobodila je Dubrovnik 18. oktobra 1944. U Mostarskoj operaciji oslobađa Široki Brijeg i Mostar. Zatim u operacijama 4. armije učestvuje u oslobođenju Karlobaga, Raba, Cresa, Lošinja i Istre. Borbeni put završava učešćem u oslobođenju Trsta i Rijeke.

Komandni sastav brigade uredi

 
Ljubo Vučković, prvi komandant brigade

Narodni heroji brigade uredi

 
Orden narodnog heroja

Neki od boraca Druge dalmatinske brigade proglašeni za narodne heroje Jugoslavije:

Napomene uredi

  1. ^ a b v Prilikom formiranja brigade

Reference uredi

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi