Makedonski jezik

јужнословенски језик

Makedonski jezik (mkd. македонски јазик) je južnoslovenski jezik kojim govore etnički (slovenski) Makedonci. Matično područje ovog jezika nalazi se u današnjoj Severnoj Makedoniji, a zastupljen je i u makedonskoj dijaspori. To je službeni jezik Severne Makedonije, a status manjinskog jezika ima u delovima Albanije, Rumunije i Srbije. Piše se makedonskom ćirilicom.

makedonski jezik
makedonski jazik
Izgovor[maˈkɛdɔnski]
Govori se u Severna Makedonija
 Grčka
 Srbija
 Albanija
RegionBalkan
Broj govornika
1.4-2 miliona (procena)[1] (nedostaje datum)
ćirilica (makedonska ćirilica)
Zvanični status
Službeni jezik u
 Severna Makedonija— oko 66,5% stanovništva
Priznati manjinski jezik u
 Albanija (Pustec, Gorica)[2]

 Rumunija (regionalno)[3]

 Srbija (Plandište, Glogonj, Dužine, Kačarevo i Jabuka)[4]
RegulišeInstitut za makedonski jezik „Krste Misirkov“ pri Univerzitetu „Sv. Ćiril i Metodije“ Skoplje
Jezički kodovi
ISO 639-1mk
ISO 639-2mac (B)
mkd (T)
ISO 639-3mkd
Mapa makedonskog jezika u svetu
  Službeni jezik (Makedonija i Albanija)
  Više od 80.000 govornika (Australija)
  Više od 60.000 govornika (Nemačka)
  Više od 40.000 govornika (Grčka, SAD, Italija)
  Više od 20.000 govornika (Srbija, Kanada)
  Manje od 20.000 govornika (ostale države)
{{{mapalt2}}}
Rasprostranjenost makedonskog jezika u jugoistočnoj Evropi
  Većinski jezik
  Manjinski jezik

Makedonski jezik nema nikakve lingvističke veze sa jezikom antičkih Makedonaca. U Bugarskoj preovladava stav kojim se negira makedonski jezik i smatra se da makedonska književna norma predstavlja zapadnu varijantu bugarskog jezika,[5] dok je u svetu priznat kao samostalni jezik.

Veliki ženevski lingvista Ferdinand de Sosir nije zabeležio makedonski jezik tokom svoje opservacije o jezicima koji se govore u današnjoj Severnoj Makedoniji: „U Makedoniji se mogu sresti svi mogući jezici: turski, bugarski, srpski, grčki, albanski, rumunski, itd., pomešani na raznorazne načine od oblasti do oblasti.”[6]

Vlada Severne Makedonije je 16. aprila 2019. godine donela odluku da 5. maj bude Dan makedonskog jezika u toj zemlji.[7]

Sličnost sa ostalim slovenskim jezicima uredi

Makedonski jezik ima najveću sličnost s bugarskim i srpskim jezikom (naročito s prizrensko-timočkim dijalektom).

Tokom postojanja Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije, govori na teritoriji današnje Severne Makedonije su se smatrali južnim dijalektima srpskog jezika.

Godine 1943. Makedonci su priznati kao poseban narod i nakon formiranja Narodne Republike Makedonije u okviru FNRJ, makedonski jezik je proglašen zvaničnim jezikom te republike.

Pravopis uredi

Makedonska ćirilica je službeno pismo Severne Makedonije. Sastoji se iz 31 slova.

Makedonska azbuka temelji se na srpskoj azbuci Vuk Karadžića, a sastavio ju je Krste Petkov Misirkov.

Velika slova
А Б В Г Д Ѓ Е Ж З Ѕ И Ј К Л Љ М Н Њ О П Р С Т Ќ У Ф Х Ц Ч Џ Ш
Mala slova
а б в г д ѓ е ж з ѕ и ј к л љ м н њ о п р с т ќ у ф х ц ч џ ш
Srpska ćirilica
A B V G D Đ E Ž Z DZ I J K L Lj M N Nj O P R S T Ć U F H C Č Š

Dijalekti uredi

 
Dijalektička podela makedonskog jezika[8]
Severno narečje
  Dolnopološki
  Skopskocrnogorski
  Kumanovsko-kratovski
Zapadno / Severozapadno narečje
  Centralni
  Gornopološki
  Rekanski
  Malorekanski (Galički)
  Debarski
  Drimkolski / Golobrdski
  Vevčansko-radoški
  Gornoprespanski / Ohridski
  Dolnoprespanski
Istočno narečje
  Tikveški
  Štipsko-Kočanski
  Strumički
  Maleševsko-pirinski
Jugoistočno narečje
  Korčanski (Gorički)
  Kosturski
  Nestramski
  Solunsko-vodenski
  Ser-Drama-Lagadin-Nevrokopski

Severno narečje

  • Zapadna grupa:
  1. Dolnopološki dijalekt
  2. Skopskocrnogorski dijalekt
  • Istočna grupa:
  1. Kumanovski dijalekt
  2. Kratovski dijalekt
  3. Krivopalanečki dijalekt
  4. Ovčepolski dijalekt

Zapadno narečje:

  • Centralna grupa:
  1. Prilepsko-bitolski dijalekt[9]
  2. Kičevsko-porečki dijalekt[10]
  3. Skopsko-veleški dijalekt
  • Zapadna i severozapadna grupa:
  1. Gornopološki dijalekt
  2. Rekanski dijalekt
  3. Galički dijalekt[11]
  4. Debarski dijalekt
  5. Drimkolsko-golobrdski dijalekt
  6. Vevčansko-radoški dijalekt[12]
  7. Struški dijalekt
  8. Ohridski dijalekt
  9. Gornoprespanski dijalekt
  10. Dolnoprespanski dijalekt

Istočno i južno narečje

  • Istočna grupa:
  1. Tikveško-mariovski dijalekt
  2. Štipsko-Kočanski dijalekt
  3. Strumički dijalekt
  4. Maleševsko-pirinski dijalekt[13]
  • Jugozapadna grupa[14]:
  1. Nestramsko-kostenarski dijalekt
  2. Korčanski dijalekt
  3. Kosturski dijalekt
  • Jugoistočna grupa:
  1. Solunsko-vodenski dijalekt[15]
  2. Ser-Drama-Lagadin-Nevrokopski dijalekt[15]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Macedonian | Ethnologue
  2. ^ Hill, P. (1999), ""Macedonians in Greece and Albania: A comparative study of recent developments"", Nationalities Papers 27 (1)
  3. ^ European Charter for Regional or Minority Languages Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. maj 2012), Pristupljeno 11. 4. 2013.
  4. ^ Focus News (4. juli 2003) Kosovo Government Acquires Macedonian language and grammar books for Gorani Minority Schools
  5. ^ Institut za bъlgarski ezik „Profesor Lюbomir Andreйčin“, Bъlgarska Akademiя na Naukite (BAN) (1978). Edinstvoto na bъlgarskiя ezik v minaloto i dnes. Izdatelstvo na Bъlgarskata Akademiя na Naukite, Sofiя. 
  6. ^ Sosir, Ferdinand de (1996). Kurs opšte lingvistike. Sremski Karlovci; Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića. str. 192. 
  7. ^ „Petti maj proglasen za Den na makedonskiot jazik”. sitel.com.mk. 
  8. ^ After Z. Topolińska and B. Vidoeski (1984), Polski-macedonski gramatyka konfrontatiwna, z.1, PAN.
  9. ^ pp. 68 Gramatika na makedonskiot literaturen jazik, Blaže Koneski, Kultura- Skopje 1967
  10. ^ Akademik Božidar vidoeski, Kičevskiot govor. MJ, 1957, VIII, 1. pp. 31–90.
  11. ^ Belić 1935: A. Belić, Galički dijalekat, Srpski dija­lek­to­lo­ški zbor­nik, VII, Srpska kraljevska akademija, Beograd – Sr. Kar­lov­ci, 1-352+IV
  12. ^ P. Hendriks (proleće 1978). „The Radožda-Vevčani Dialect of Macedonian: Structure, Texts, Lexicon”. The Slavic and East European Journal. 22 (1): 111—112. JSTOR 305699. doi:10.2307/305699. 
  13. ^ A comparative historical analysis of nominal accentuation in archaic (Maleševo) and transitional (Nivičino) Eastern Macedonian dialects" in Proceedings of the Third North American-Macedonian Conference on Macedonian Studies. Indiana Slavic Studies. 10: 135—151.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć). 1999
  14. ^ Makedonskite dijalekti vo Egejska Makedonija: (Obid za klasifikacija). Makedonskite dijalekti vo Egejska Makedonija: naučen sobir, Skopje 23-24 dekemvri 1991. Skopje: MANU. 1994. pp. 23–60.
  15. ^ a b pp. 249- 252 Makedonski jazik za srednoto obrazovanie- S.Bojkovska, D.Pandev, L.Minova-Ǵurkova, Ž.Cvetkovski- Prosvetno delo AD- Skopje 2001

Spoljašnje veze uredi