Brazil je podijeljen u 27 federalnih jedinica, 26 država i Federalni distrikt, u kojem se nalazi glavni grad Brazilija.

Države članice
  1. Akre Akre (AC)
  2. Alagoas Alagoas (AL)
  3. Amapa Amapa (AP)
  4. Amazonas Amazonas (AM)
  5. Baija Baija (BA)
  6. Gojas Gojas (GO)
  7. Espirito Santo Espirito Santo (ES)
  8. Maranjao Maranjao (MA)
  9. Mato Groso Mato Groso (MT)
  10. Mato Groso do Sul Mato Groso do Sul (MS)
  11. Minas Žerais Minas Žerais (MG)
  12. Para (država) Para (PA)
  13. Paraiba Paraiba (PB)
  1. Parana (država) Parana (PR)
  2. Pernambuko Pernambuko (PE)
  3. Pjaui Pjaui (PI)
  4. Rio de Žaneiro (država) Rio de Žaneiro (RJ)
  5. Rio Grande do Norte Rio Grande do Norte (RN)
  6. Rio Grande do Sul Rio Grande do Sul (RS)
  7. Rondonija Rondonija (RO)
  8. Roraima Roraima (RR)
  9. Santa Katarina (država) Santa Katarina (SC)
  10. Sao Paulo (država) Sao Paulo (SP)
  11. Seara Seara (CE)
  12. Seržipe Seržipe (SE)
  13. Tokantins Tokantins (TO)
Distrikt
  1. Federalni distrikt Brazila

Istorija Brazilskih Država uredi

1534: Nasljedne Kapetanije uredi

 
Nasljedne kapetanije u današnjem Brazilu, 1534. godine

Brazil je prvobitno bio podijeljen na nasljedne kapetanije, koje su služile za lakše naseljavanje. Postojalo je 14 kapetanija kojima je vladalo 12 donova. Tadašnji kralj, Žoao III od Portugala, je ove kapetanije podijelio među potrugalskim velikanima, od kojih većina nije nikada ni došla u Brazil.

1573: Dvije države uredi

 
Kondenzacija kapetanija u države 1573. godina

Vremenom, neuspjeli sistem podjele na kapetanije, kondenzovao je posjede u dvije države, državu Maranjao i državu Brazil.

1709: Nastanak novih provincija uredi

 
Nastanak novih provincija, 1709. godine


1789: Pobunjene provincije uredi

 
Pobuna u Brazilu - Minas Žerais, 1789. godine

1789. godine u tadašnjoj kapetaniji Minas Žerais je podignut ustanak protiv portugalske vlasti. Tadašnji kapetan Luís da Cunha Meneses, odbio je da daje specijalni porez portugalskoj kruni u iznosu od 1500 kilograma zlata godišnje, poslije čega je u ustanku kreirana prva slobodna republika u Brazilu, Minas Žerais. Ubrzo nakon toga, a zaključno sa 18. aprilom 1792. godine, portugalska kruna je povratila vlast i u Minas Žeraisu.

1822: Imperijalne provincije, poslije propasti kolonijalne vlasti uredi

 
Brazilske provincije u Brazilskoj carevini, 1822. godine


1889: Države republike Brazil uredi

 
Države u republici Brazil, 1889. godine

Južni dio provincije Sao Paulo je odvojen od Sao Paula, 1853. godine, kao kazna za učešće Sao Paula u pobuni protiv carevine koja se desila 1842. godine. Južni dio provincije je nova provincija Parana.

1943: Drugi svjetski rat uredi

 
reorganizacija i reimenovanje provincija, 1943. godine

Po ulasku Brazila u Drugi svjetski rat, vlada je odlučila da određene pogranične oblasti pretvori u provincije i vlada direktno njima. U pitanju su provincije: Amapa, Rio Branko, Akri, Guaporé, Ponta Pora, Iguasu i arhipelag Fernando di Noronja. Prve četiri su, poslije rata postale države, sa tim što je Rio Branko preimenovan u Rorajma, a Guaporé prekršten u Rondonija, kao omaž maršalu Rondonu. Ponta Pora i Iguasu su se vratili u prvobitno stanje, a arhipelag Fernando di Noronja je ponovo priključen državi Pernambuko, 1988. godine.


1990: Trenutne države i Federacija uredi

 
Države Brazila, danas

Godina 1960, četverougaona teritorija unutar države Gojas, dodijeljena je za izgradnju novog glavnog grada Brazilije i saveznog okruga. Paralelno sa tim, rasformiran je postojeći distrikt i od njega stovrena država Guanabara, koja sadrži samo grad Rio de Žaneiro i okolinu, da bi 1975. godine ova država bila inkorporirana u državu Rio de Žaneiro, a istoimeni grad je postao njen glavni grad. 1977. godine, južni dio države Mato Groso, postao je posebna država Mato Groso do Sul, sa glavnim gradom Kampo Grande. Sjeverni dio države Gojas je 1988. postao posebna federalna jedinica Tokantins, sa glavnim gradom Palmas.

Zastave Brazilskih Država uredi