Fruškogorski manastiri

Na prostoru 50 km dužine i 10 km širine na sremskoj planini Fruška gora, smešteno je šesnaest srpskih pravoslavnih manastira, od kojih je većina vaspostavljena kao živeća. Ova jedinstvena kulturno-istorijska celina utvrđena je za kulturno dobro od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju 1990. godine, a predložena je i za upis na listu Svetske baštine UNESKO-a.

Mapa manastira Srpske pravoslavne crkve na Fruškoj gori

Šire područje Fruške gore od davnina je bilo bogato svetilištima, a tokom 16. i 17. veka na ovom prostoru je zabeleženo 35 manastira. Od vremena nastanka ovi manastiri nebrojeno puta su pljačkani, rušeni i napuštani, a najozbiljnije su stradali tokom Drugog svetskog rata. Nekoliko manastira je teško oštećeno i tokom NATO bombardovanja 1999.[traži se izvor]

Manastiri Srpske pravoslavne crkve uredi

Od zapada ka istoku nalaze se manastiri:

Pored navedenih, na Fruškoj gori se nalazi još jedan manastir Srpske pravoslavne crkve: Sveta Petka kod Berkasova.[1] Ženski manastir uspostavljen je 2006. godine uz crkvu Svete Petke iz 19. veka i ne svrstava se u red tradicionalnih fruškogorskih manastira.

Istraživači srpske novovekovne umetnosti u Podunavlju utvrdili su izvesnu pravilnost u prostornom sklopu manastirskih hramova, te su one sagrađene u 16. veku povezali sa moravskom arhitekturom srednjovekovne Srbije.

Manastirski hramovi sagrađeni tokom 18. veka predstavljaju zanimljivu kombinaciju tradicionalne arhitekture, po ugledu na Novo Hopovo, i baroknog modela preuzetog iz repertoara zapadnoevropske arhitekture.

Zilotski manastir uredi

Pored manastira Srpske pravoslavne crkve, na Fruškoj gori se nalazi i pravoslavni zilotski manastir na Ugaru.[2]

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ Manastir Sveta Petka kod Berkasova
  2. ^ „Vera ili smrt: muški manastir zilota”. Arhivirano iz originala 03. 02. 2010. g. Pristupljeno 08. 06. 2010. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi