Plovke

(preusmereno sa Anatidae)

Plovke,[1] patkarice[2] ili guščarice (lat. Anatidae) su porodica ptica u koju spadaju patke, utve, guske i labudovi. Prilagođene su životu na vodi i sposobne su da tokom seobe pređu i više hiljada kilometara. Guske i labudovi su striktni biljojedi, dok patke i utve pored biljne, unose i hranu životinjskog porekla. Od 1600. godine pa do danas, najmanje 12 vrsta je izumrlo usled posledica lova i gubitka staništa. Trenutno na svetu postoji 146 vrsta od kojih su mnoge ugrožene.

Plovke
Mužjak gluvare
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Aves
Red: Anseriformes
Natporodica: Anatoidea
Porodica: Anatidae
Leach, 1820
Potporodice

Anatinae
Anserinae
Aythyinae
Dendrocygninae
Merginae
Oxyurinae
Plectropterinae
Stictonettinae
Tadorninae
Thalassorninae

Opšte karakteristike uredi

Telo im je obraslo gustim perjem koje se redovno podmazuje sekretom dobro razvijenih trtičnih žlezda što ga čini nepromočivim. Kljun je specifičan za svaku vrstu, i uslovljen je ishranom iste. Kljun gusaka je prilagođen za pašu, nekih vrsta pataka za filtriranje, a kod ronaca za hvatanje ribe. Noge su im relativno kratke sa širokim plovnim kožicama. Mužjaci plovuša su jedni od retkih među pticama koji imaju penis. Kod pataka i utvi primetan je seksualni dimorfizam u izgledu i oglašavanju, dok polovi labudova i gusaka više liče jedni na druge. Kod pataka i utvi mužijaci su živopisno obojeni, dok su ženke manje upadljive.

 
Izumrla ćubasta utva Tadorna cristata

Razmnožavanje uredi

Generalno su monogamne, dok se patke uglavnom sparuju na jednu sezonu i sledeće sezone traže drugog partnera. Na gnezdu uglavnom leži samo ženka. Česta je pojava podmetanja jaja, kada ženka snese nekoliko jaja u tuđe gnezdo. Južnoamerička crnoglava patka Heteronetta atricapilla je jedina vrsta koja nikad ne leži na svojim jajima, i uvek ih polaže u gnezda drugih ptica. Mladi su sposobni da se samostalno hrane odmah nakon izleganja, ali se roditelji uglavnom zadržavaju uz njih dok ne poodrastu.

Odnosi sa ljudima uredi

Od praistorije pa do danas, plovuše se koriste u ljudskoj ishrani. Lov kao najstariji vid odnosa prema ovim životinjama je doprineo izumiranju nekoliko vrsta. Neke vrste su pripitomljene kako bi bile izvor mesa, jaja i perja, dok se određen broj gaji kao ukrasna perad.

 
Domaća patka

Sistematika uredi

Rodovi uredi

Vrste uredi

 
Labud grbac
 
Guska crvenovoljka
 
Veliki ronac
 
Mandarinka, jedna od ukrasnih vrsta
 
Ugrožena beloglava patka

U Srbiji su zabeležene sledeće vrste:

srpski latinski
labud grbac Cygnus olor
veliki labud Cygnus cygnus
mali labud Cygnus columbianus
siva guska Anser anser
guska glogovnjača Anser fabalis
kratkokljuna guska Anser brachyrhynchus
lisasta guska Anser albifrons
mala lisasta guska Anser erythropus
belolika guska Branta leucopsis
grivasta guska Branta bernicla
guska crvenovoljka Branta ruficollis
šarena utva Tadorna tadorna
utva zlatokrila Tadorna ferruginea
gluvara Anas platyrhynchos
grogotovac Anas querquedula
krdža Anas crecca
šiljkan Anas acuta
plovka kašikara Anas clypeata
zviždara Anas penelope
čegrtuša Anas strepera
riđoglava patka Aythya ferina
patka crnka Aythya nyroca
ćubasta patka Aythya fuligula
morka crnka Aythya marila
prevez Netta rufina
patka mramorka Marmaronetta angustirostris
gavka Somateria mollissima
crni turpan Melanitta nigra
baršunasti turpan Melanitta fusca
ledenjarka Clangula hyemalis
dupljašica Bucephala clangula
mali ronac Mergellus albellus
srednji ronac Mergus serrator
veliki ronac Mergus merganser
beloglava patka Oxyura leucocephala

Pored gorenavedenih vrsta u severnim delovima Evrope su autohtone i:

snežna guska Chen caerulescens
kraljevska gavka Somateria spectabilis
štelerova gavka Polysticta stelleri
arlekinka Histrionicus histrionicus
islandska dupljašica Bucephala islandica

U zapadnoj Evropi se odomaćio veliki broj alohtonih vrsta, od kojih i invazivna američka vrsta Oxyura jamaicensis koja predstavlja pretnju za opstanak ugrožene beloglave patke sa kojom se hibridizuje. Od nabrojanih vrsta u Srbiji su sledeće lovne: guska glogovnjača, lisasta guska, gluvara, zviždara, krdža, grogotovac i riđoglava patka. Sve ostale gorenavedene vrste su zaštićene zakonom.

Podvrste uredi

Izvori uredi

  1. ^ „Klasifikacija ptica”. bionet-skola.com. 
  2. ^ Srbije, Prirodnjački centar. „Gluvara”. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi