Žutica (lat. icterus)[1] je žućkasta prebojenost kože, membrana vežnjače (konjunktive) preko beonjača, i drugih vidljivih sluzokoža izazvana hiperbilirubinemijom ili povišenim novoima bilirubina u krvi. Hiperbilirubinemija naknadno izaziva i povišenje nivoa bilirubina u ekstracelularnoj tečnosti, mokraći i stolici. Tipično koncentracija bilirubina u plazmi mora da bude iznad 1.5 mg/dL[2] (>26µmol/L), ili tri puta veća od normalne vrednosti koja je približno 0,5 mg/dL[2], da bi obojenost postala vidljiva. U zavisnosti od lokalizacije patološkog procesa (u odnosu na jetru), koji remeti normalni fiziološki metabolizam bilirubina žutica se deli na prehepatičnu, hepatičnu i posthepatičnu.

Žutica
Latinskiicterus
Žutica kože izazvana oboljenjem jetre.
Klasifikacija i spoljašnji resursi
SpecijalnostPatologija
MKB-10R17
MKB-9-CM782.4
DiseasesDB7038
MedlinePlus003243
Patient UKŽutica
MeSHD007565

Žutica se često viđa kod oboljenja jetre kao što su: opstrukcija žučnih puteva, hepatitis, ciroza jetre ili rak jetre, tumori duodenuma, hemolitička anemija itd. Zato je ikterus jedan od važnih simptoma u dijagnostici opstrukcije bilijarnog trakta, na primer kod žučnog kamenca ili raka gušterače. Kod pojedinih osoba može se javiti i tzv Dabin Džonsova žutica izazvana kongenitalnom (uređanom) hiperbilirubinemijom.

Šta je žutica? уреди

Žutica nije bolest već jedan od kliničkih znakova koji da se može pojaviti u mnogim različitim bolestima. Žutica je žućkasta prebojenost kože beonjače i drugih vidljivih sluzokoža, u nekim zaraznim, nezaraznim i malignim bolestima, koje za posledicu imaju pojavu visokog nivoa bilirubina u krvi. Boja kože i beonjača varira u zavisnosti od nivoa bilirubina u krvi. Kada je nivo bilirubina blago povišen, žuticu karakteriše žućkasta boja koža. Kada je nivo bilirubin jako visok, prebojenost kože ima tendenciju prelaska u braon boju.

Patofiziologija уреди

Žutica se javlja kada u organizmu nastane jeden od sledećih patoloških poremećaja u metabolizmu bilirubina ;

  • Uvećana produkcija bilirubina u krvi koji jetra nije u stanju da pravovremeno ukloni iz krvne plazme, (npr, kod pacijenta sa hemolitičkom anemijom kod kojih se zbog abnormalno velike brzine uništavanja sopstvenih crvenih krvnih ćelija (eritrocita) oslobađa velike količine bilirubina u krvi
  • Nedostataci u funkcijama ćelija jetre, koji sprečavavaju pravovremeno uklanjanje bilirubina iz krvi, pretvaranjem bilirubina u glukuronsku kiselinu (konjugacija) ili njegovim izlučivanjem putem žuči
  • Blokada žučnih puteva, koja smanjuje protok žuči i bilirubina iz jetre u creva.Npr, žučni putevi mogu biti blokirani intraduktalnom opstrukcijom (npr. kamen u žučnim putevima ili zapaljenje žučne kese i zučnik kanala) ili ekstraduktalnim procesima koji mehanički pritiskaju žučne puteve i blokiraju protok žuči (npr, tumori, hematomi, ciste, zapaljenjski procesi)

Smanjena konjugacija, izlučivanje, odnosno zastoj u protoku žuči krož žučne puteve koje može dovesti do žutice naziva se holestaza. Međutim, holestaza ne mora uvek biti praćena i žuticom.

Reference уреди

  1. ^ „Definition of Icterus”. Архивирано из оригинала 07. 08. 2012. г. Приступљено 27. 05. 2011. 
  2. ^ а б Guyton, Arthur; Hall, John (2005). Textbook of Medical Physiology. Saunders. ISBN 978-0-7216-0240-0. 

Literatura уреди

Spoljašnje veze уреди

 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).