Milenijumski krst

66 metara visok krst na vrhu planine Vodno (1.066 m) koja se uzdiže iznad Skoplja

Milenijumski krst je 66 metara visok krst na vrhu planine Vodno (1.066 m) koja se uzdiže iznad Skoplja,[1][2] Severna Makedonija i predstavlja najviši krst na svetu.[3] Krst je izgrađen 2002. godine[1][4] povodom 2000. godišnjice Hrišćanstva u Makedoniji i svetu.[5] Milenijumski krst se može videti sa udaljenosti od 30 km.

Milenijumski krst

Konstrukcija уреди

Izgradnja je počela 2002. godine i finansirala ju je nekanonska Makedonska pravoslavna crkva, Makedonska vlada i donatori iz Makedonije i celog sveta. Krst je izgrađen na najvišoj tački planine Vodno na mestu Krstovar — što je turski naziv za „Mesto krsta“ jer je tamo bio manji krst pre Milenijumskog krsta. Osmog septembra 2008. godine, na dan nezavisnosti Republike Makedonije u krst je ugrađen lift. U 2009. otvoren je restoran i suvenirnica pored krsta.

Spomenik je zasnovan na rešetkastom dizajnu, sličnom Ajfelovom tornju i ima tradicionalni oblik hrišćanskog krsta bez drugih dodataka ili elemenata.[3] Izgrađena je na platformi sa dvanaest stubova koja simbolično predstavlja dvanaest apostola.[5] Unutar krsta se nalazi lift do najvišeg nivoa za pogled na Skoplje.[3] Sa južne strane grada panoramom Skoplja dominira visoki Milenijumski krst na vrhu planine Vodno.[6][7] Spomenik je vidljiv iz skoro svih delova prestonice, a njegovo prisustvo se oseća u šetnjama gradskih stanovnika ili ljudi koji ulaze u grad jer privlači pažnju.[1][5] Noću se krst može videti kao prekriven hiljadama svetala.[6][1][5]

Istorija уреди

Nakon raspada Jugoslavije i nezavisnosti Makedonije, različite etničke i religijske grupe u zemlji nadmetale su se jedna sa drugom da ostave svoj trag na urbanom pejzažu Skoplja, posebno nakon međuetničkog sukoba 2001.[8][4][7]

U avgustu 2002. održana je ceremonija posvećenja Milenijumskom krstu i prisustvovalo je 70.000 ljudi.[2] Izgradnja spomenika završena je 2019. godine.[7]

Galerija уреди

Reference уреди

  1. ^ а б в г Ragaru, Nadege (2008). „The Political Uses and Social Lives of "National Heroes": Controversies over Skanderbeg's Statue in Skopje”. Südosteuropa. 56 (4): 529. Архивирано из оригинала 2019-02-22. г. Приступљено 2019-03-06. 
  2. ^ а б Ramet, Sabrina P. (2005). „The Politics of the Serbian Orthodox Church”. Ур.: Vjeran, Pavlaković; Ramet, Sabrina P. Serbia Since 1989: Politics and Society Under Milošević and After. University of Washington Press. стр. 269. ISBN 9780295802077. 
  3. ^ а б в Kosiński, Wojciech (2014). „Miasto-świadek historii: dobro i zło, piękno i brzydota” (PDF). Przestrzeń I Forma. 2. 
  4. ^ а б Koziura, Karolina (2014). „The struggle over memory hidden in the contemporary cityscape: the example of Skopje 2014, Macedonia” (PDF). Journal of Urban Ethnology: 108. Архивирано из оригинала (PDF) 06. 03. 2019. г. Приступљено 22. 05. 2023. 
  5. ^ а б в г Vangeli, Anastas (2010). „Religion, Nationalism and Counter-secularization: The Case of the Macedonian Orthodox Church”. Identity Studies in the Caucasus and the Black Sea Region. 2. 
  6. ^ а б Thiessen, Ilka (2018). „Life among Statues in Skopje”. Ур.: Montgomery, David W. Everyday Life in the Balkans. Indiana University Press. стр. 256. ISBN 9780253038203. 
  7. ^ а б в Poposki, Zoran; Todorova, Marija (2016). „Public Memory in Post-Conflcitt Skopje: Civic Art as Resistance to Narratives of Ethnicity and Disintegration”. Ур.: O'Rawe, Des; Phelan, Mark. Post-conflict performance, film and visual arts: Cities of memory. Springer. стр. 100. ISBN 9781137439550. 
  8. ^ Čamprag, Nebojša (2019). „Identity Struggle in Post-Socialist City: Re-Imagineering Belgrade, Remodelling Skopje”. Ур.: Doğan, Evinç. Reinventing Eastern Europe: Imaginaries, Identities and Transformations. Transnational Press London. стр. 106. ISBN 9781910781876. 
41° 57′ 54″ С; 21° 23′ 40″ И / 41.965098° С; 21.394549° И / 41.965098; 21.394549