Đenešdijaš
Đenešdijaš (mađ. Gyenesdiás) je naselje u zapadnoj Mađarskoj. Đenedijaš je veće naselje u okviru županije Zala. Đenediaš se nalazi na severnoj obali jezera Balaton, pored grada Kesthelj.
Đenešdijaš mađ. Gyenesdiás | |
---|---|
![]() Ime naselja pisano rovaškim pismom | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Region | Zapadna prekodunavska regija |
Županija | Zala |
Srez | Kesthelj |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2015. | 3.650[1] |
— gustina | 200 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 46° 46′ 15″ S; 17° 17′ 35″ I / 46.77073° S; 17.29302° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 18,5 km2 |
Poštanski broj | 8315 |
Pozivni broj | (+36) 83 |
Veb-sajt | |
www.gyenesdias.hu/ |
Geografija
urediLokacija
urediNaselje leži na severnoj obali zaliva Kesthelj, tik uz gradić Kesthelj i 8 km od Heviza, u prelepom prirodnom okruženju, omeđen planinama Kesthelj na severu i Balatonom na jugu.
Istorija
urediNajraniji nalazi u oblasti Đenešdijaša potiču iz neolita. Postao je važno rimsko naselje od 1. veka, a zatim su se ovde doselili Avari. Ovde pronađen avarski grob je bio prvi takav arheološki nalaz u celom karpatskom basenu.
U srednjem veku, prvo naselje osnovano na teritoriji današnjeg velikog sela bio je Falud, koji se verovatno već u 11. veku nalazio na severozapadnoj granici današnjeg Đenešdijaša. Njegova prva crkva datira iz 1333. godine, gde je bio ujedno i prvi pisani pomen sela. Od 1408. godine bio je vlasništvo zamka Rezi, a zatim je 1427. došao u ruke porodice Peto, što je takođe rezultiralo snažnom vezom naselja sa Kesthelijem.
Godine 1548. Turci su spalili naselje, a zatim ga od 1564. neprekidno oporezuju, tako da se stanovništvo smanjuje, a do 1686. godine naselje je potpuno opustelo.
Dva sela, Đeneš i Dijaš, su se spojili 1840. godine, stvarajući Đenešdijaš sa sopstvenom opštinom, koja je 1871. dobila svoju školu. I početkom 20. veka stanovništvo naselja živelo je gotovo isključivo od poljoprivrede.
Modernizacija sela je usledila posle 1945. godine, a jedan od najvažnijih koraka je bila izgradnja najboljeg kupališta na Balatonu 1954. godine. Od tada je turizam postao glavni izvor prihoda naselja.
Stanovništvo
urediU vreme popisa 2011. godine, nacionalna raspodela je bila sledeća: Mađari 91,23%, Nemci 5,79%, Romi 0,21%, Slovaci 0,18%.
Verska distribucija je bila sledeća: 58,1% stanovnika se izjasnilo kao rimokatolici, 3,55% kao reformisani, 2,34% kao evangelisti, a 12,28% kao nekonfesionalni (22,72% se nije izjasnilo).[2]
Izvori
uredi- ^ Gazetteer of Hungary, 1st January 2015. Hungarian Central Statistical Office.
- ^ Területi adatok -Zala megye Központi Statisztikai Hivatal
Spoljašnje veze
uredi- Zvanični veb-sajt
- Turističko udruženje Đenediaš Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. januar 2023)
- Turizam + Slike - Đenediaš