Đerđ Fišta (alb. Gjergj Fishta; 23. oktobar 1871, Zadrima, Fišta, Osmansko carstvo30. decembar 1940, Skadar, Kraljevina Albanija) bio je albanski pesnik, prevodilac i katolički sveštenik, član monaškog reda franjevaca. Književni doprinos Đerđa je doprineo razvoju albanskog jezika. Bio je najveća i najvažnija osoba u albanskoj književnosti u prvoj polovini 20. veka. Hvalilo ga se i slavilo kao "nacionalnog pesnika Albanije" i "albanskog Homera".

Đerđ Fišta
Đerđ Fišta
Datum rođenja(1871-10-23)23. oktobar 1871.
Mesto rođenjaFišta
  Osmansko carstvo, danas Albanija
Datum smrti30. decembar 1940.(1940-12-30) (69 god.)
Mesto smrtiSkadar
  Kraljevina Albanija

Biografija uredi

Bio je prvi[1] albanski kandidat za Nobelovu nagradu.[2][3]

Rodio se 1871. u oblasti Zadrima u selu Fišta (nekada pravoslavnom) blizu sela Trošani, u Lješkom kraju u severnoj Albaniji. Krstio ga je franjevački misionar i pesnik Leonardo de Martino (1830—1923). Mladi Fišta je pohađao franjevačke škole u Trošanu i Skadru. Na njega su kao dete uticali de Martino i bosanski Hrvat, misionar i književnik, Lovro Mihačević. Mihačević je poticao ljubav za književnost i njegov materinji jezik kod mladog nadarenog Fište. 1886. su kad je napunio 15 godina, franjevci iz reda Male braće poslali ga u Bosnu, gde su odlazili brojni mladi Albanci koji su se odlučili za sveštenstvo. Školovao se u franjevačkim ustanovama u Kraljevoj Sutjesci, Livnu i Kreševu. Tamo je studirao teologiju, filozofiju i jezike, latinski, italijanski i hrvatski, radi pripremanja za njegovu buduću i književničku karijeru. Dok je bio u Bosni, bio je u kontaktu s piscima iz redova Hrvata iz BiH Grgom Martićem (1822—1905) i Silvijom Strahimirom Kranjčevićem (1865—1908) s kojima se sprijateljio i koji su pobudili književničku crtu u njemu. Posle su na njegov rad uticala dela Andrije Kačića Miošića i Ivana Mažuranića.

Predsedavao je komisijom Manastirskog kongresa koja je odredila albansku abecedu. 1921. je postao potpredsednik albanskog parlamenta.

Dovršio je i objavio 1937. godine albanski nacionalni ep Gorska gusla. Ep je na gegijskom narečju albanskog jezika. Sadrži 30 pevanja s preko 17.000 stihova. Mnogi ga naučnici nazivaju albanskom Ilijadom.[4][1]

Dolaskom komunista na vlast u Albaniji novembra 1944. godine pao je u zaborav, zbog toga što su njegovi radovi proglašeni za anti-Slovensku propagandu[5].

Izvori uredi

  1. ^ a b „Gjergj Fishta: Gjuha shqype” (na jeziku: albanskom). kosova.albemigrant.com. 5. 5. 2010. Arhivirano iz originala 19. 8. 2011. g. Pristupljeno 30. 1. 2011. 
  2. ^ KORÇA, Mërgim (26. 12. 2010). „At Gjergj Fishta, A ishte vërtet fashist, siç e akuzonte diktatura” (na jeziku: albanskom). Gazeta Shqiptare Online. Pristupljeno 31. 1. 2011. [mrtva veza]
  3. ^ Loloçi, Çerçiz. „Tereza, Murati dhe Ismail Kadare” (na jeziku: albanskom: Kandidat për cmimin Nobel ka qenë njëherë edhe Gjergj Fishta, një klerik poliedrik, që pati edhe një mbështetje të fuqishme nga Vatikani, por nuk arriti ta fitonte. (na srpskom: Đurđ Fišta, polihedrični klerik, jednom je bio kandidatom za Nobelovu nagradu, nije ju mogao dobiti i iako ga je Vatikan snažno podupirao.). cercizloloci.4t.com. Arhivirano iz originala 29. 04. 2011. g. Pristupljeno 31. 1. 2011. 
  4. ^ Elsie, Robert (2005). Albanian Literature: A Short History. I.B.Tauris. str. 236. ISBN 978-1-84511-031-4. Pristupljeno 29. 5. 2012. 
  5. ^ Elsie, Robert. „Gjergj Fishta, The Voice of The Albanian Nation”. Arhivirano iz originala 05. 04. 2011. g. Pristupljeno 5. 4. 2011. „After the war, ... The official Tirana..., restricted its treatment of Fishta to an absolute minimum...the alleged anti-Slavic sentiments expressed in ‘The highland lute’ which caused the work and its author to be proscribed by the Yugoslav authorities,...‘The highland lute’ as anti-Slavic propaganda... 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi