Jagodići od Krnjače

Jagodić
Jagodić
Država	Austrijsko carstvo
Posjedi	Krnjača
Vladavina	1824.
Nacionalnost	srpsko

Jagodići od Krnjače (mađ. Jagodics de Kernecs) bili su srpska plemićka porodica.

Poreklo

Profesor Jovan Erdeljanović u knjizi „Srbi u Banatu“ pišući o pančevačkim porodicama zabeležio je o Jagodićima sledeće: „Jagodići, spahije, imali su ogroman spahiluk u „K(e)rnjači iz Vršca"; Jagodića je bilo petoro braće - jedan je bio abadžija u Pančevu, a jedan najpre sapundžija, pa posle trgovac, kao i ostala tri; svi su došli u Pančevo iz nekog banatskog sela (možda iz Kanaka?), pa su od njih nastali pančevački Jagodići (Jovan Jagodić u Kanaku, spahija, od ovih je pančevačkih); Jagodići su bili najpre abadžije i stara pančevačka familija, a Jovanovići su bili alvadžije, opet stari Pančevci, pa su se obe obogatile i postale spahijske (kupile plemstvo): Jagodići su imali Krnjaču, a Jovanovići Poganješ kod Temišvara."^[1]

Plemstvo

Spasoje Jagodić, pančevački trgovac, dobio je plemićku povelju sa predikatom „Kernecsai“ 17. septembra 1824. g. plemstvo je proglašeno u Krašovskoj županiji 16. juna 1825. g. Predikat „od Krnjače“ izveden je od imanja koje su Jagodići kupili još 1819. g., a koje se nalazi u Karaš-severinskoj županiji (danas u Rumuniji).

Porodica

Petar Jagodić bio je sin Spasoja Jagodića. Rođen je 1800. g. u Pančevu. Osnovnu školu završio je u Pančevu. U Požunu našao se kao student 1819–1820. g. na prvoj godini filozofije. Završio je studije prava i položio advokatsku zakletvu 1826. g. Godine 1829. pominje se kao asesor i predsednik Krašovske županije. Učestvovao je na Narodno-crkvenom saboru 1842. u Sremskim Karlovcima kada je za mitropolita izabran Josif Rajačić. Bio je član Matice srpske, bavio se i književnošću. Na imanju kod Konaka podigao je 1835. g. spahijski dvorac. Petar Jagodić umro je nakon 1886. g. Imao je sina, Bogumila Jagodića, kojem je izdata potvrda plemstva 1897. g.^[2]

Pavle Jagodić, sin Spasoja Jagodića, bio je carski savetnik i poslanik. Rođen je 1813. g. u Pančevu, umro je 22. januara 1895. g. na dobru Krnjača. Pavle Jagodić je sa suprugom Reginom Lazarević imao kćer Mariju (*23. avgusta 1843. Krnjača, †20. februara 1918. Beč). Marija Jagodić udala se 18. oktobra 1871. u Beču za Mariju Nepomuka Karla Ferdinanda (*Neuhübl 14. avgust 1819, †Sedlnitz, Mähren 27. mart 1897), grofa "Vetter von der Lilie". U ovom braku rođena je kći Melanija Adrijena Sofija (*22. oktobra 1872. Plzenj, †11. maja 1930. Beč). Melanija je sklopila brak 21. aprila 1906. u Beču sa Fridrihom Edvardom, grofom Elcom (†1930. Beč).

Konstantin Jagodić, advokat i trgovac, pominje se u Pančevu u periodu 1837–1868. g.

Poslednji član porodice u Pančevu bila je Jovanka pl. Jagodić, koja je umrla 1962. g.

Posedi

Jagodići su imali posede kod mesta Konak, u Banatu, kao i u Krnjači (u današnjoj Rumuniji). Na imanju kod Konaka, Petar Jagodić podigao je 1835. g. kaštel, koji će ostati u vlasništvu njegovih potomaka sve do Drugog svetskog rata. Podignut je u duhu poljskih dvoraca sa velikim parkovima. Park ispred dvorca bio je uređen u francuskom stilu, dok je park u dubini imanja bio uređen u engleskom stilu i prelazio je u šumu Koprivića. Porodica Jagodić imala je svoje posede i u Pančevu i vezana je za istoriju ovog grada. Na pančevačkom pravoslavnom groblju, može se videti njihova porodična grobnica.

Portreti

Konstantin Danil, slikar, uradio je desetak portreta članova porodice Jagodić. Portreti su se čuvali na dobrima Jagodića, u kaštelu kod Konaka, kao i na dobru Krnjača. Ovi portreti, rađeni tehnikom ulja na platnu, mogu se videti u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu.

Galerija

Spasoje Jagodić od Krnjače
Jovan Jagodić od Krnjače
Roksanda Jagodić od Krnjače
Petar Jagodić od Krnjače
Eufemija pl. Kezan rođena Jagodić
Rahila Teodori od Peštere, rođena Jagodić
Eufemija Veca Jagodić, rođena Milić Lukić
Mladi Pavle Jagodić od Krnjače

Zanimljivosti

Miloš Crnjanski u jednom svom napisu iz Vojvodine 1923. pominje Jocu Jagodića, kome su nakon agrarne reforme "oduzeli zemlju i glavu su mu razbili" i "stoku... oterali". Mali dvorac je bio zapušten; Jagodić je bio amaterski arheolog, pa je imao "dva velika ormana, prepuna neolitskih iskopina".^[3]

U svojoj knjizi Kao i sva ravnica, Nenad Čanak prvu priču posvećuje Jagodićima. Na samom početku priče je i fotografija na kojoj su Jovan Jagodić i njegov brat u lovu. Na osnovu ove priče Đorđe Milosavljević napisao je scenario za TV seriju Sva ta ravnica.

Reference

^ Jovan Erdeljanović, Srbi u Banatu, Matica srpska - Prometej, 1992, 194 str.
^ Srpski biografski rečnik, Odabrane biografije (I-IV tom), Matica srpska
^ "Politika", 24. okt. 1923, str. 2

Literatura

Jovan Erdeljanović, Srbi u Banatu, Matica srpska, Novi Sad 1992
Dragomir M. Acović, Heraldika i Srbi, Zavod za udžbenike, Beograd 2008
Nagy Iván, Magyarország családai czímerekkel és nemzékrendi táblákkal. I-XII. Pest, 1857-1868
Srpski biografski rečnik, Odabrane biografije (I-IV tom), Matica srpska
Srpski biografski rečnik, tom IV (I-Ka)

Spoljašnje veze

[1] Jovan Erdeljanović, Srbi u Banatu, Matica srpska - Prometej, 1992, 194 str.

[2] Srpski biografski rečnik, Odabrane biografije (I-IV tom), Matica srpska

[3] "Politika", 24. okt. 1923, str. 2

[1]

[2]

[3]