Jedinstveni matični broj građana (skraćeno JMBG, hrvatski - Matični broj građana - MBG, makedonski - Edinstven matičen broj na graѓaninot - EMBG, slovenački - Enotna matična številka občana skraćenica EMŠO) je lični identifikacioni broj koji je dodeljivan svim građanima SFRJ (Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije).[1]

Broj je još uvek u upotrebi u novonastalim državama od bivših republika SFRJ, osim u Hrvatskoj. 1. januara 2009. u Hrvatskoj JMBG je zamenjen Ličnim identifikacionim brojem (hrv. Osobni identifikacijski broj skraćeno OIB) koji je sačinjen od 11 nasumično izabranih cifara.[2]

Uvođenje uredi

Zakon o uvođenju jedinstvenog matičnog broja građana donet je 1976. godine na nivou SFRJ. Nakon državnog zakona o uvođenju matičnog broja usledili su republički zakoni o jedinstvenom matičnom broju građanina koji su donošeni u periodu od 1978. do 1980. godine u svakoj od republika i u pokrajinama. U republičkim zakonima je definisano[3]:

  1. da je rok uvođenja matičnog broja do 1987. godine;
  2. da se broj dodeljivao svim licima prema prebivalištu, a novorođenoj deci prema mestu rođenja;
  3. da matični broj određuju organi unutrašnjih poslova svuda sem u Vojvodini i u Sloveniji gde su to činili statistički zavodi;
  4. da evidencija o matičnim brojevima pored samog broja sadrži i ime, prezime, ime jednog roditelja i mesto rođenja.

Uprkos tome u pojedinim republikama broj nije dodeljivan prema regionima mesta rođenja.

Kompozicija broja uredi

Jedinstveni matični broj građana se sastoji od 13 cifara u formi: DD MM GGG RR BBB K (bez praznih mesta), gde su slova šifre za:

  • DD - dan rođenja
  • MM - mesec rođenja
  • GGG - zadnje tri cifre godine rođenja
  • RR - region rođenja ili prebivališta
  • BBB - jedinstveni broj
  • K - kontrolna cifra

Region rođenja ili prebivališta uredi

Region rođenja ili prebivališta je dvocifren broj RR u JMBG-u i određen je sa:

Predviđeni brojevi za dodelu JMBG-a prema regionima rođenja:

republika cifre 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
stranci 0 mešana
upotreba
stranci u
Bosni i Hercegovini
stranci u
Crnoj Gori
stranci u
Hrvatskoj
stranci u
Makedoniji
stranci u
Sloveniji
ne koriste se stranci u
Užoj Srbiji
stranci u
Vojvodini
stranci na
Kosovu i Metohiji
Bosna i Hercegovina 1 Banja Luka Bihać Doboj Goražde Livno Mostar Prijedor Sarajevo Tuzla Zenica
Crna Gora 2 ne koristi se Podgorica Bar,
Ulcinj
Budva,
Kotor,
Tivat
Herceg Novi Cetinje Nikšić Berane,
Rožaje,
Plav,
Andrijevica
Bijelo Polje,
Mojkovac
Pljevlja,
Žabljak
Hrvatska 3 Osijek Bjelovar,
Virovitica,
Koprivnica,
Pakrac
Varaždin,
Međimurje
Zagreb Karlovac Lika Istra,
Primorje
Sisak,
Banija
Dalmacija mešana
upotreba
Makedonija 4 ne koristi se Bitolj Kumanovo Ohrid Prilep Skoplje Strumica Tetovo Veles Štip
Slovenija 5 u celoj Sloveniji ne koriste se
6 građani sa privremenim boravkom
Uža Srbija 7 Građani upisani u MKR DKP Republike Srbije (po čl. 4 Zakona o JMBG) Beograd Kragujevac,
Jagodina
Niš,
Pirot,
Toplica
Leskovac,
Vranje
Zaječar,
Bor
Smederevo,
Požarevac
Mačva,
Kolubara
Čačak,
Kraljevo,
Kruševac
Užice
Vojvodina 8 Novi Sad Sombor Subotica Vrbas Kikinda Zrenjanin Pančevo Vršac Ruma Sremska Mitrovica
Kosovo i Metohija 9 ne koriste se Priština Kosovska Mitrovica Peć Đakovica Prizren Gnjilane,
Kosovska Kamenica,
Vitina,
Novo Brdo

Jedinstveni broj uredi

Jedinstveni broj je trocifren broj BBB u JMBG-u i određen je sa:

  • 000-499 za muški rod
  • 500-999 za ženski rod

Kontrolna cifra uredi

Kontrolna cifra je jednocifreni broj K u JMBG-u.

Za izračunavanje kontrolne cifre, JMBG zapisujemo u obliku: A1A2A3A4A5A6A7A8A9A10A11A12A13 i računamo sumu S:

S = 7·A1 + 6·A2 + 5·A3 + 4·A4 + 3·A5 + 2·A6 + 7·A7 + 6·A8 + 5·A9 + 4·A10 + 3·A11 + 2·A12

i cifra K, tj. A13 se dobija prema formuli:

K = S mod 11, tj. cifra K je jednaka ostatku pri deljenju broja S sa 11.

Ako ostatak pri deljenju broja S brojem 11 označimo sa m, onda za:

  • m = 0, kontrolna cifra K = 0.
  • m = 1, matični broj pogrešan, pa se broj BBB uvećava za 1 i račun kreće ispočetka.
  • m veće od 1, kontrolna cifra K = 11 - m.

Formula za izračunavanje kontrolne cifre u spredšit programima uredi

Ako se uvedu skraćenice:

  • A1 - podaci prvih 12 cifara
  • B1 - kontrolna cifra (poslednja cifra)
  • C1 - ceo broj sa kontrolnom cifrom,

kod za izračunavanje kontrolne cifre u programima za tabelarnu kalkulaciju[4] će biti:

B1 = 11-MOD(SUMPRODUCT(MID(A1,{1,2,3,4,5,6;7,8,9,10,11,12},1)*{7,6,5,4,3,2})-1,11)
 
C1 = IF(B1=10;"неисправно!";A1&B1)

Jedinstveni matični broj građanina nakon raspada SFRJ uredi

Srbija uredi

Jedinstveni matični broj građanina u Republici Srbiji je ostao u istoj formi, dok su određeni regionalni brojevi pretrpeli izmene (videti tabelu dole). Jedinstveni matični broj građanina se određuje shodno zakonima o jedinstvenom matičnom broju[5] i o strancima (gde se JMBG naziva evidencijski broj stranca).[6] S obzirom da je sadašnji Zakon o jedinstvenom matičnom broju građana donet 2018. godine, svi jedinstveni matični brojevi ostaju važeći.


Jedinstveni matični broj građanina se može pasivizirati (stavljeni van upotrebe) usled pogrešnog određivanja (kada se dodeljuje novi) ili usled određivanja više brojeva istoj osobi (kada samo prvi određeni broj ostaje važeći, sem u slučaju da su neki od drugih uneti u javne isprave. Pasivizirani matični brojevi se ne mogu dodeliti nekoj drugoj osobi[7]

Jedinstveni matični broj građanina određen u nekoj od drugih republika tokom postojanja SFRJ su važeći u Srbiji samo u slučajevima kada im MUP Republike Srbije nije dodelio JMBG u skladu sa našim zakonu. A ako im je MUP odredio JMBG po našim zakonu, onda se koristi taj JMBG.

Regionalni broj Područje
06 Stranci kojima je odobren stalan boravak ili odobren azil
66 Ostale kategorije stranaca
70 Diplomatsko-konzularna predstavništva
71 Beograd
72 Aranđelovac, Batočina, Despotovac, Jagodina, Knić, Kragujevac, Lapovo, Paraćin, Rača, Rekovac, Svilajnac, Topola i Ćuprija
73 Aleksinac, Babušnica, Bela Palanka, Blace, Dimitrovgrad, Doljevac, Gadžin Han, Kuršumlija, Merošina, Niš, Niška Banja, Pirot, Prokuplje, Ražanj, Svrljig i Žitorađa
74 Bojnik, Bosilegrad, Bujanovac, Crna Trava, Lebane, Leskovac, Medveđa, Preševo, Surdulica, Trgovište, Vladičin Han, Vlasotince i Vranje
75 Boljevac, Bor, Kladovo, Knjaževac, Majdanpek, Negotin, Soko Banja i Zaječar
76 Golubac, Kučevo, Malo Crniće, Petrovac na Mlavi, Požarevac, Smederevo, Smederevska Palanka, Velika Plana, Veliko Gradište, Žabari i Žagubica.
77 Bogatić, Koceljeva, Krupanj, Lajkovac, Loznica, Ljig, Ljubovija, Mali Zvornik, Mionica, Osečina, Ub, Valjevo, Vladimirci i Šabac
78 Brus, Gornji Milanovac, Kraljevo, Kruševac, Lučani, Novi Pazar, Raška, Sjenica, Trstenik, Tutin, Varvarin, Vrnjačka Banja, Ćićevac i Čačak
79 Arilje, Bajina Bašta, Ivanjica, Kosjerić, Nova Varoš, Požega, Priboj, Prijepolje, Užice i Čajetina
80 Bač, Bačka Palanka, Bački Petrovac, Beočin, Novi Sad, Sremski Karlovci, Temerin, Titel i Žabalj
81 Apatin, Odžaci i Sombor
82 Ada, Bačka Topola, Kanjiža, Kula, Mali Iđoš, Senta i Subotica
83 Bečej, Srbobran i Vrbas
84 Kikinda, Nova Crnja, Novi Kneževac i Čoka
85 Novi Bečej, Sečanj, Zrenjanin i Žitište
86 Alibunar, Kovačica, Kovin, Opovo i Pančevo
87 Bela Crkva, Plandište i Vršac
88 Inđija, Irig, Pećinci, Ruma i Stara Pazova
89 Sremska Mitrovica i Šid
91 Glogovac, Kosovo Polje, Lipljan, Novo Brdo, Obilić, Podujevo i Priština
92 Kosovska Mitrovica, Leposavić, Srbica, Vučitrn, Zubin Potok i Zvečan
93 Dečani, Istok, Klina i Peć
94 Đakovica
95 Dragaš, Gora, Mališevo, Opolje, Orahovac, Prizren i Suva Reka
96 Kačanik, Uroševac, Štimlje i Štrpce
97 Gnjilane, Kosovska Kamenica i Vitina

Bosna i Hercegovina uredi

Jedinstveni matični broj građana u BiH je pretrpeo promenu imena i promene regionalnih brojeva. Sada se zove Jedinstveni matični broj , a regionalni brojevi su dati u tabeli ispod. Dodeljuje se na osnovi zakona o jedinstvenom matičnom broju. Nadležni organi za dodeljivanje JMBa za državljane BiH su kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova (u Federaciji BiH), Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske i Pododeljenje za lične dokumente u Brčko Distriktu, dok je za strana Ministarstvo civilnih poslova.[8]

JMB se može poništiti ako je jednoj osobi određen više JMB ili ako je isti JMB određen za više ljudi.[9]

Jedno vreme jedinstveni matični brojevi nisu mogli biti dodeljivani, zbog odluke Ustavnog suda BiH, po kojoj je proglašeno da je tadašnji Zakon o jedinstvenom matičnom broju neustavan,[10] a u državnoj skupštini se nisu mogli dogovoriti o regionalnim brojevima (jedni su hteli da regionalni brojevi budu po entitetskoj liniji, drugi su hteli da prelazi entitetske linije, dok su treći pozivali na vitalni intres).[11][12]

Regionalni broj Područje
01 Stranci kojima je odobren boravak
11 Banja Luka, Čelinac, Gradiška, Istočni Drvar, Jezero, Kneževo, Kostajnica, Kotor Varoš, Kozarska Dubica, Krupa na Uni, Kupres, Laktaši, Mrkonjić Grad, Novi Grad, Oštra Luka, Petrovac, Prijedor, Prnjavor, Ribnik, Srbac i Šipovo
12 Bijeljina, Brod, Derventa, Doboj, Donji Žabar, Lopare, Modriča, Pelagićevo, Petrovo, Teslić, Ugljevik, Vukosavlje i Šamac
13 Bileća, Berkovići, Bratunac, Čajniče, Foča, Gacko, Han Pijesak, Istočna Ilidža, Istočni Mostar, Istočni Stari grad, Istočno Novo Sarajevo, Kalinovik, Ljubinje, Milići, Nevesinje, Novo Goražde, Osmaci, Pale, Rogatica, Rudo, Srebrenica, Sokolac, Šekovići, Trebinje, Trnovo, Višegrad, Vlasenica i Zvornik
14 Brčko Distrikt
15 Čapljina, Čitluk, Grude, Jablanica, Konjic,Ljubuški, Mostar, Neum, Posušje, Prozor, Ravno, Stolac i Široki Brijeg
16 Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bosansko Grahovo, Bužim, Cazin, Drvar, Glamoč, Ključ, Kupres, Livno, Sanski Most, Tomislavgrad i Velika Kladuša
17 Centar Sarajevo, Foča, Goražde, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Novo Sarajevo, Pale, Sarajevo Novi grad, Sarajevo Stari grad, Trnovo i Vogošća
18 Banovići, Čelić, Doboj-Istok, Domaljevac-Šamac, Gračanica, Gradačac, Kalesija, Kladanj, Lukavac, Odžak, Orašje, Sapna, Srebrenik, Teočak, Tuzla i Živinice
19 Bugojno, Breza, Busovača, Doboj-Jug, Dobretići, Donji Vakuf, Fojnica, Gornji Vakuf, Jajce, Kakanj, Kiseljak, Kreševo, Maglaj, Novi Travnik, Olovo, Travnik, Tešanj, Usora, Vareš, Visoko, Vitez, Zavidovići, Zenica i Žepče

Crna Gora uredi

Jedinstveni matični broj građana u CG je pretrpeo promenu regionalnih brojeva, sa tim da neke opštine imaju isti regionalni broj kao i druge opštine, ali dobijaju drugačiji jedinstvene brojeve koje dolaze iza regionalnog broja.[13]

Regionalni broj Područje Jedinstveni broj (muškarci/žene)
21 Podgorica
Danilovgrad
Kolašin
Golubovci
Tuzi
000-399/500-899
400-429/900-928
430-448/929-965
449-477/966-982
478-499/983-999
22 Bar
Ulcinj
000-299/500-799
300-499/800-899
23 Kotor
Tivat
Budva
000-299/500-799
300-399/800-899
400-499/900-999
24 Herceg Novi 000-499/500-999
25 Cetinje 000-499/500-999
26 Nikšić
Plužine
Šavnik
000-399/500-899
400-449/900-949
450-499/950-999
27 Berane
Plav
Rožaje
Andrijevica
000-299/500-799
300-349/800-849
350-449/850-949
450-499/950-999
28 Bijelo Polje
Mojkovac
000-449/500-949
450-499/950-999
29 Pljevlja
Žavljak
000-449/500-949
450-499/950-999

Hrvatska uredi

Jedinstveni matični broj građana je postojao u Hrvatskoj od uvođenja u tadašnjoj SFRJ i postojao je do 2009, kada je stupio na snagu Zakon o ličnom identifikacionom broju (hrv. Zakon o osobnom identifikacijskom broju), koji je uveo lični identifikacioni broj (LIP hrv. OIB, sa 11 cifri (prvih deset je jedinstveni broj, a jedanaesta je kontrolna cifra). LIP dobija svako domaće i strano fizičko i pravno lice sa sedištem u Hrvatskoj ili kod koje je nastao povod za praćenje u Hrvatskoj. Određuje ga Porezna uprava.[14]

Severna Makedonija uredi

U Severnoj Makedoniji, Jedinstveni matični broj građana je pretrpeo izmene u vidu regionalnih brojeva.[15][16]

Regionalni broj Opštine i gradovi
14 Stranci sa regulisanim boravkom
41 Bitola, Resen i Demir Hisar
42 Kumanovo, Kratovo i Kriva Palanka
43 Ohrid, Debar, Kičevo i Struga
44 Prilep, Kruševo i Brod
45 Skoplje
46 Strumica, Valandovo i Radoviš
47 Tetovo i Gostivar
48 Veles, Gevgelija, Kavadarci i Negotino
49 Štip, Berovo, Vinica, Delčevo, Kočani, Probištip i Sveti Nikola

Slovenija uredi

Jedinstveni matični broj građana nije pretrpeo promene u Sloveniji. Regionalni broj 50 važi za čitavu državu i za strance sa regulisanim boravkom.[17]

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi