Jena (njem. Jena) grad je u njemačkoj saveznoj državi Tiringija. Nalazi se na reci Zale. Posle Erfurta to je drugi najveći grad Tiringije. U Jeni se nalazi slavni Univerzitet Fridrih Šiler, kao i čuvena fabrika optičkih instrumenata „Karl Cajs“ (Carl Zeiss Jena). U ovom gradu je i Vuk Stefanović Karadžić dobio svoj prvi počasni doktorat.[2]

Jena
Jena
Glavni trg u Jeni
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Njemačka
Savezna državaTiringija
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 103.392[1]
 — gustina903 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate50° 55′ 38″ S; 11° 35′ 11″ I / 50.92721° S; 11.58636° I / 50.92721; 11.58636
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina155 m
Površina114,5 km2
Jena na karti Nemačke
Jena
Jena
Jena na karti Nemačke

Položaj grada u okrugu
Ostali podaci
GradonačelnikTomas Niče (FDP)
Poštanski broj07751, 07743, 07745, 07747, 07749
Pozivni broj03641, 036425
Registarska oznakaJ
Veb-sajt
www.jena.de

Istorija uredi

Jena se po prvi put pominje 1182. godine. Jena je poznata po Univerzitetu Fridrih Šiler, koji pohađa više od 20.000 studenata. Univerzitet je osnovan 1558. Univerzitet je postao posebno poznat od kraja 18. veka i postao je centar idealističke flozofije, sa profesorima Hegelom, Fihteom, Šilerom i Šelingom. Jena je (1672–1690) bila centar vojvodstva Sakse-Jena, a onda je postala deo vojvodstva Sakse-Ajzenah, a od 1741 do 1918. je u sastavu je Velikoga vojvodstva Saksonija-Vajmar. Napoleon je 14. oktobra 1806. ostvario veliku pobedu u bici kod Jene nad pruskom vojskom i time je eliminisao Prusku iz antifrancuskih koalicija sve do 1813. Krajem 19. veka nakon gradnje železničke pruge Jena je postala centar precizne mehanike i optike i svetski poznate kompanije Karl Cajs.

Geografski i demografski podaci uredi

Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 155 metara. Površina opštine iznosi 114,5 km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 103.392 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 903 stanovnika/km². Posjeduje regionalnu šifru (AGS) 16053000.

Međunarodna saradnja uredi

Mjesto Država Vrsta saradnje Od
Bei Jala Palestinska Narodna Samouprava kontakt 1993.
Obervilije Francuska partnerstvo 1999.
Lugož Rumunija partnerstvo 1995.
Porto Portugalija kontakt 1989.
San Markos Nikaragva partnerstvo 1995.
Izvor[3]

Reference uredi

  1. ^ Broj stanovnika po njem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. 6. 2010.
  2. ^ „Riznica srpska — Vuk i jezik”. Arhivirano iz originala 09. 04. 2021. g. Pristupljeno 09. 03. 2014. 
  3. ^ Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje, Pristupljeno 30. 6. 2010.

Spoljašnje veze uredi