Jesenji salon (franc. Salon d'Automne), izložba radova mladih umjetnika koja se održava svake jeseni u Parizu od 1903. godine.

Naslovna kataloga prvog Jesenjeg salona, 1903.
Jesenji salon, 1905, naslovna strana kataloga.

Jesenji salon je osnovan kao alternativa konzervativnom zvaničnom Salonu. Takođe je bio alternativa Salonu nezavisnih, koji je bio liberalan, ali je imao politiku da svako ko se prijavi može da izlaže, što je na koncu dovodilo do osrednjeg kvaliteta izložbi. Osnivači Jesenjeg salona su grupa umjetnika i pjesnika među kojima su bili Ežen Karijer, Pjer-Ogist Renoar, Žorž Ruo, Eduar Vijar, Žoris-Karl Hjuzmans, Emil Verharen, pod vođstvom arhitekte Franca Žurdena. Odlučili su da stvore sopstvenu organizaciju sa ciljem da požele dobrodošlicu svakom umjetniku koji želi da se pridruži, da biraju žiri za nove izložbe tako što će novi članovi grupe izvlačiti slamčice, i da dekorativnoj i primjenjenoj umjetnosti daju isti status kao i lijepim umjetnostima.

Prvi Jesenji salon je održan 31. oktobra 1903. godine u Maloj palati (Petit-Palais). Organizatori su odabrali jesen za svoje izložbe jer se većina drugih izložbi u Parizu održavala u proljeće i ljeto. Jesenji salon je bio značajno središte za razvoj moderne umjetnosti u Evropi. Rani saloni su uključivali i retrospektivne izložbe postimpresionističkih slikara poput Pola Gogena (1903 i 1906.), i Pola Sezana (1907). Izložbe su pomogle uspostavljanju međunarodne slave ovih umjetnika i takođe se pokazale kao događaj koji je uticao na karijere mnogih drugih umjetnika. Najpoznatija takva izložba je bila ona iz 1905. godine, kada su slikar Anri Matis i njegove kolege dobili ime fovisti („divlje zvijeri”) zbog nesputane upotrebe čistih, nenaturalističkih boja u svojim slikama.

Vidi još uredi

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi