Jonsko more

Deo Mediteranskog mora južno od Jadranskog mora

Jonsko more (grč. Ιόνιο Πέλαγος [Iónio Pélagos], lat. Mare Ionium, ital. Mare Ionio), deo Sredozemnog mora koji se nalazi između Grčke na istoku, Sicilije na jugozapadu i kontinentalne Italije na zapadu i severozapadu. Iako su ga stariji autori smatrali delom Jadranskog mora, Jonsko more se sada smatra posebnom morskom površinom. U Jonskom moru, južno od Grčke, izmerena je najveća dubina u Sredozemlju (4.900 m).

Jonsko more
Granice Jonskog mora: crvene linije definišu granicu prema Međunarodnoj hidrografskoj organizaciji
LokacijaJužna Evropa
Koordinate38° S; 19° I / 38° S; 19° I / 38; 19
OtokeSredozemno more
OstrvaSpisak ostrva Jonskog mora
NaseljaIgumenica, Parga, Preveza, Astakos, Patras, Krf, Lefkada, Argostoli, Zakintos, Kiparisija, Pilos, Kalamata, Himara, Saranda, Sirakuza, Katanija, Taormina, Mesina, Taranto
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi
Jonsko more
Jonsko ostrvo Kefalonija

Jonsko more je povezano s Tirenskim morem Mesinskim moreuzom, a s Jadranskim morem Otrantskim moreuzom.

Postoje trajektne rute između Patrasa i Igumenice, Grčka, i Brindizija i Ankone u Italiji, koje prelaze istočno i severno od Jonskog mora, i od Pireja ka zapadu. Kalipso abis, najdublja tačka na Mediteranu na 5.109 m (16.762 ft), nalazi se u Jonskom moru, na 36° 34′ N 21° 8′ E / 36.567° S; 21.133° I / 36.567; 21.133.[1][2] Ovo more je jedno od seizmički najaktivnijih područja na svetu.

Etimologija uredi

Naziv jonski potiče od grčke reči Ionion (Ἰόνιον). Njegova etimologija je nepoznata.[3] Starogrčki pisci, posebno Eshil, povezivali su ga sa mitom o Iju. U starogrčkom je pridev Ionios (Ἰόνιος) korišćen kao epitet za more, jer ga je Ija preplivao.[4][5][6] Prema Oksfordskom klasičnom rečniku, ime može da potiče od Jonaca koji su plovili na Zapad.[7] Bilo je i narativa o drugim eponimskim legendarnim ličnostima;[8] prema jednoj verziji, Jonije je bio Adrijanov sin (eponim za Jadransko more); po drugom, Jonije je bio Dirahov sin.[9] Kada su Diraha napala njegova rođena braća, u pomoć mu je pritekao Herakle, koji je prolazio tim područjem, ali je u borbi junak greškom ubio sina svog saveznika. Telo je bačeno u vodu, a posle je nazvano Jonsko more.[9]

Na čamskom albanskom dijalektu, more je poznato kao „Fusha e zonjës“, što se prevodi kao „damin domen.[10]

Geografija uredi

Opseg uredi

Međunarodna hidrografska organizacija definiše granice Jonskog mora na sledeći način:[11]

Na severu. Linija koja ide od ušća reke Butrint (39°44'N) u Albaniji, do rta Karagol na Krfu (39°45'N), duž severne obale Krfa do rta Kefali (39°45'N) i odatle do rta Santa Marija di Leuka u Italiji.
Na istoku. Od ušća reke Butrinto u Albaniji niz obalu kopna do rta Matapan.
Na jugu. Linija od rta Matapan do rta Pasero, južne tačke Sicilije.
Na zapadu. Istočna obala Sicilije i jugoistočna obala Italije do rta Santa Marija di Leuka.

Mesta i luke uredi

Zalivi i prolazi uredi

Istorija uredi

Ovo more je bilo mesto čuvene pomorske bitke između Oktavijana i Marka Antonija poznate kao Bitka kod Akijuma, rata vođenog 31. p. n. e.,[12] a takođe je poznato i po heroju iz starogrčke mitologije po imenu Odisej, koji je bio sa ostrva Itaka.[13]

References uredi

  1. ^ Gade, Martin (15. 3. 2008). „The European Marginal and Enclosed Seas: An Overview”. Ur.: Barale, Vittorio. Remote Sensing of the European Seas. Springer Science+Business Media. str. 3—22. ISBN 978-1-4020-6771-6. LCCN 2007942178. Pristupljeno 28. 8. 2009. 
  2. ^ „NCMR - MAP”. National Observatory of Athens. Arhivirano iz originala 28. 8. 2009. g. Pristupljeno 5. 4. 2018. 
  3. ^ Babiniotis, Lexiko tis Neoellinikis Glossas.
  4. ^ Pigoń, Jakub (18. 12. 2008). The Children of Herodotus: Greek and Roman Historiography and Related Genres. Cambridge Scholars Publishing. str. 114. ISBN 978-1-4438-0251-2. 
  5. ^ LSJ, A Greek-English Lexicon s.v. Ἰόνιος.
  6. ^ Freely, John (30. 4. 2008). The Ionian Islands: Corfu, Cephalonia and Beyond. I.B.Tauris. str. 10. ISBN 978-0-85771-828-0. 
  7. ^ Keahey, John (15. 7. 2014). A Sweet and Glorious Land: Revisiting the Ionian Sea. St. Martin's Press. str. 116. ISBN 978-1-4668-7603-3. 
  8. ^ Anthon, Charles (1869). A Classical Dictionary Containing an Account of the Principal Proper Names Mentioned in Ancient Authors [and Intended to Elucidate All the Important Points Connected with the Geography, History, Biography, Mythology, and Fine Arts of the Greeks and Romans: Together with an Account of Coins, Weights, and Measures, with Tabular Values of the Same]. Harper [& Brothers]. str. 679. 
  9. ^ a b Tsetskhladze, Gocha R. (2008). Greek Colonisation: An Account of Greek Colonies and Other Settlements Overseas. BRILL. str. 157. ISBN 978-90-04-15576-3. 
  10. ^ Fatos Mero Rrapaj (1995). Fjalori Onomastik i Epirit. Eurorilindja. page 144-145. "Deti Jon:.....Fusha e Zonjës, siç e quan populli çam"
  11. ^ Limits of Oceans and Seas (PDF) (3rd izd.). Organisation hydrographique internationale. 1953. Arhivirano iz originala (PDF) 8. 10. 2011. g. Pristupljeno 28. 12. 2020. 
  12. ^ „Battle of Actium | ancient Roman history | Britannica”. 
  13. ^ „Odysseus | Myth, Significance, Trojan War, & Odyssey | Britannica”. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi