Josif Runjanin (Vinkovci, 8. decembar 1821Novi Sad, 2. februar 1878) bio je srpski kompozitor.

Josif Runjanin
Lični podaci
Datum rođenja(1821-12-08)8. decembar 1821.
Mesto rođenjaVinkovci, Austrijsko carstvo
Datum smrti2. februar 1878.(1878-02-02) (56 god.)
Mesto smrtiNovi Sad, Austrougarska

Biografija uredi

Josif Runjanin je rođen u Vinkovcima, u tadašnjoj Habzburškoj monarhiji, ali je poreklom iz sela Runjani kod Loznice.[1] Porodica se odatle prvo preselila u Bijeljinu, zatim u Slavoniju, a na kraju u Srem. Roditelji su mu bili Ignjatije i Sofija, a supruga Otilija sa kojom je imao ćerku Vilhelminu.[2]

Josif Runjanin je poznat po kompoziciji Lijepa naša domovino, koja je danas himna Republike Hrvatske.[3]

Kao kadet u Glini, našavši se u društvu ilirskih rodoljuba, komponovao je 1846. godine melodiju na tekst Antuna Mihanovića[4] "Hrvatska domovina", koju je prvi harmonizovao V. Lihteneger (Sbirka različitih četveropjevah mužkoga sbora II Zagreb 1862). Prema izjavi Runjaninovog bratića Nikole Runjanina, melodija je „ishitrena“ prema melodiji jedne italijanske pesme, Kuhač je kasnije našao da je to vrlo slobodna prerada dueta iz trećeg čina Donicetijeve opere Lučija od Lamermura.[5]

Prilikom izložbe Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva 1891. u Zagrebu pevana je kao „hrvatska himna“, pod naslovom Lijepa naša domovina.

Runjanin je poznat i kao kompozitor rodoljubive pesme Rado ide Srbin u vojnike[3] za koju je tekst napisao Vasa Živković. Ovu njegovu kompoziciju koristio je Čajkovski u svom Slovenskom maršu i Johan Štraus Sin u svom Srpskom kadrilu.

Runjanin je umro u Novom Sadu 1878. godine, gde počiva na Uspenskom groblju. Kuća u kojoj je Runjanin živeo u Novom Sadu je postojala do 2013. godine, kada se zbog nebrige srušila.[6]

Reference uredi

  1. ^ www.glas-javnosti.rs, Pristupljeno 28. 3. 2013.
  2. ^ Radovan Sremac: Poreklo oficira i kompozitora Josifa Runjanina (Vinkovci, 1821 – Novi Sad, 1878) (Poreklo, 9. januar 2021)
  3. ^ a b Rado ide Srbin u Vojnike“ i „Lijepa naša“ je napisao Srbin iz Loznice!”. Koreni. 9. 9. 2017. Arhivirano iz originala 29. 04. 2020. g. Pristupljeno 4. 8. 2020.  Nevalidan unos |dead-url=dead (pomoć)
  4. ^ Marko Grčić: "Riječi, riječi, riječi", Zagreb 2008. godine
  5. ^ Tekst dr Krešimira Kovačevića prof Muzičke akademije Zagreb u Enciklopediji Jugoslavije JLZ Zagreb 1968. tom 7 pp. 118.
  6. ^ „Blic, 24.9.2013.”. Arhivirano iz originala 26. 09. 2013. g. Pristupljeno 24. 09. 2013. 

Spoljašnje veze uredi