Južna Evropa

регија Европе

Južna Evropa je regija Evrope koja se nalazi u južnom delu istoimenog kontinenta, u basenu Sredozemnog mora. Ova regija obuhvata površinu od 1.426.838 km², i u njoj živi oko 160 miliona ljudi.[1]

Južna Evropa
Zemlje južne Evrope
Površina1.426.838 km²
Reljefuglavnom brdsko-planinski
KlimaSredozemna klima
BiomSuptropska šuma
Južna Evropa osenčana crvenom bojom

Južna Evropa se sastoji od tri velika poluostrva: Pirinejskog na zapadu, Apeninskog u središnjem delu i Balkanskog na istoku, uključujući i brojna ostrva u Sredozemnom moru.

Fizičko-geografske odlike uredi

 
Satelitski snimak Južne Evrope

Južna Evropa je brdsko-planinska regija. Neverovatno zvuči činjenica da je Južna Evropa najviše planinska od svih regija Evrope. Brdsko-planinski reljef zauzima gotovo tri četvrtine površine Južne Evrope. Uglavnom preovlađuju venačne planine dok starih gromadnih ima veoma malo u centralnim delovima Pirinejskog i Balkanskog poluostrva. Nizije zauzimaju samo jednu četvrtinu Južne Evrope, i to u uskom pojasu uz obalu. One dublje zalaze u kopno samo duž rečnih dolina.

Najveća nizija Južne Evrope je Padska nizija, koja se nalazi na severu Apeninskog poluostrva. Ova nizija je nastala taloženjem nanosa reke Po. Na Pirinejskom poluostrvu su poznate i: Andaluzijska nizija u donjem toku reke Gvadalkivir i Aragon oko reke Ebro. Dok su Trakija, Solunska nizija i Tesalija na Balkanskom poluostrvu.

Obala Južne Evrope je veoma razuđena, čak jedna od najrazuđenijih na svetu. U ovoj regiji postoje aktivni vulkani i česti zemljotresi.

Sredozemna klima uredi

Najveći deo Južne Evrope je pod uticajem Sredozemne klime. Sa udaljavanjem od obale, Sredozemna klima se menja u unutrašnjim delovima i prelazi u kontinentalnu, a u planinskim predelima u planinsku klimu. Zapadni delovi Pirinejskog poluostrva su pod uticajem morske klime, pošto su izloženi uticaju Atlantskog okeana.

Sredozemnu klimu karakterišu žarka, suva leta (srednje julske temperature iznose od 19 °C do 30 °C) i blage, vlažne zime (srednje januarske temperature iznose od 2 °C do 12 °C). Proleće nastupa rano, dok je jesen duga i topla. Sneg retko pada i obično se zadržava nekoliko dana samo u severnom obodu oblasti.

Sredozemnu klimu odlikuje veliki broj vedrih dana u godini (Rim – 145, Atina – 114, itd).

Prosečna količina padavina je 400 do 600 mm (neke oblasti su polusušne).

Prirodni resursi i privreda uredi

 
Uzgajanje maslina u Južnoj Evropi

Šume zimzelenog hrasta kitnjaka bile su prirodna vegetacija Južne Evrope, ali su skoro potpuno iskrčene. Zamenjene su gustom žbunastom vegetacijom, a šume sačinjava mediteranski bor. Pirinejsko poluostrvo je očuvalo šume hrasta plutnjaka.

Ribolov nije jedna od važnijih privrednih delatnosti Južne Evrope, pošto je riba u velikoj meri izlovljena. Atlantik je bogatiji ribom, tako da se zemlje na njegovim obalama nalaze pri vrhu evropske liste, od južnoevropskih zemalja to je Španija koja zauzima 4. mesto. U Sredozemnom moru se najviše love sardine, tuna i skuša.

U planinskim oblastima Južne Evrope otkrivena su ležišta otkrivena su ležišta raznovrsnih ruda, pre svega ruda obojenih metala (najviše boksita). Građevinskog materijala ima u izobilju, naročito mermera. U Južnoj Evropi nema dovoljno prirodnih goriva. Najviše električne energije se proizvodi u termoelektranama, koje troše mazut i zemni gas iz uvoza. Na bazi uvezene nafte razvijena je industrija prerade nafte, a rafinerije su koncentrisane u velikim morskim lukama.

Glavni prirodni resurs Južne Evrope je njena klima. Zahvaljujući klimi, zemlje Južne Evrope su najveći svetski proizvođači maslina i grožđa, odnosno maslinovog ulja i vina koji se dobijaju iz njih.

Zemljište uredi

U Južnoj Evropi se javljaju različiti tipovi zemljišta, od plodnih crnica do humusa siromašnih podzola.

Za ovu regiju, karakteristično zemljište je crvenica, ili drugačije, tera rosa.

Turizam uredi

Južna Evropa se ne može meriti sa priobaljem Severnog mora ni po bogatstvu i ulovu ribe, ni po rezervama nafte i gasa, a ni po veličini luka i obimu pomorskog saobraćaja. Ali Južna Evropa ima nešto po čemu se nijedna regija na svetu ne može s njom meriti – ni sa prirodnog, ni sa društvenog stanovništva. To su neponovljivo podneblje i neprocenjivo kulturno nasleđe, što je idealna osnova za razvoj turizma. Zbog toga su zemlje Južne Evrope među prvima u svetu po broju turista i prihodima od turizma. Svake godine preko 200 miliona turista borave na obalama Sredozemnog mora.

Međunarodni turizam ima veoma važnu ulogu u sveukupnom životu južnoevropskih zemalja. Turizam utiče na promenu strukture privrede i zaposlenosti ljudi, na razvoj svih vrsta saobraćaja...

 
Sve regije Evrope

Društveno-geografske odlike uredi

Migracije uredi

Za Južnu Evropu bile su karakteristične prekomorske migracije. Iseljavanje iz Španije i Portugalije počelo je još u prvoj polovini 16. veka, kada su ti narodi krenuli u osvajanje prekomorskih zemalja. Najviše Španaca i Portugalaca živi u Južnoj Americi: Španci su se naselili po celom kontinentu, a Portugalci uglavnom u Brazilu.

Iseljenički talas iz Italije krenuo je ka Americi tek krajem 19. i početkom 20. veka, a ponovo oživeo posle Drugog svetskog rata. O razmerama italijanske migracije najbolje govore podaci da je u Argentini svaki četvrti stanovnik italijanskog porekla, a da u Njujorku ima više Italijana nego u bilo kojem drugom gradu u Italiji.

Ni Grci nisu bili izuzetak. Njih ima više od tri miliona rasutih po celom svetu, a najviše u SAD.

U drugoj polovini 20. veka emigranti iz Južne Evrope nisu više odlazili preko okeana, već su se okrenuli ka razvijenim zemljama srednje i zapadne Evrope. Emigracija je usporena posle ulaska ovih zemalja u Evropsku uniju.

Stanovništvo uredi

Većina stanovništva Južne Evrope pripada indoevropskoj porodici naroda.

Južnoevropske zemlje imaju najmanji procenat gradskog stanovništva. Procesom urbanizacije u većini zemalja su obuhvaćeni delovi u kojima se razvija nekoliko većih gradskih centara.

Narodi uredi

Južnu Evropu nastanjuju sledeći narodi.

Religija uredi

Ekonomsko-geografske odlike uredi

Južna Evropa je „srce” Starog sveta. Ona je oduvek spajala tri kontinenta. Otkriće Amerike 1492. godine bilo je poziv Evropljanima na osvajanje zemalja i sticanje dobara „s one strane Atlantika”. Time je opadao značaj geografskog položaja zemalja sredozemnog pročelja Evrope, a naglo se povećavao značaj geografskog položaja zemalja na atlantskom pročelju.

Južna Evropa je tako iz središta, pomereno na periferiju svetske trgovine. Prokopavanjem Sueckog kanala 1869. godine i otkrivanjem bogatih nalazišta nafte u jugozapadnoj Aziji i severnoj Africi, Južna Evropa vraća deo nekadašnjeg značaja. I dalje se, međutim, po savremenom privrednom značaju ne može meriti sa priobaljem Severnog mora.

 
Panorama Marselja

Luke uredi

Na obalama Sredozemnog mora izgrađeno je mnogo luka, ali nema takvih koje bi se mogle meriti s lukama Severnog mora. Tako je, na primer, ukupan godišnji pretovar robe u luci Marselj, najvećem lučkom gradu u Južnoj Evropi, je pet puta manji nego u luci Roterdam (Holandija).

Flora i fauna uredi

Biljni i životinjski svet Južne Evrope je veoma raznovrstan.

Zbog brojnih reliktnih i endemičnih biljnih i životinjskih vrsta, pojedini delovi su zaštićeni i proglašeni nacionalnim parkovima. Samo u Srbiji postoji pet nacionalnih parkova.

Podregije uredi

Prema prirodnim i društvenogeografskim obeležjima izdvajamo dve podregije:

Mediteranske zemlje uredi

Mediteranske zemlje ne predstavljaju sve zemlje koje izlaze na Sredozemno more, već samo one u kojima su ljudi oduvek bili koncentrisani na život i rad uz obale Sredozemnog mora. To su:

Balkanske zemlje uredi

Balkanske zemlje predstavljaju sve zemlje Južne Evrope koje ne pripadaju Mediteranskoj regiji, kao što su: Srbija, Crna Gora, Bugarska, Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Slovenija i Hrvatska.

Države uredi

 
  Države koje delimično spadaju u Južnu Evropu
  Države koje spadaju u Južnu Evropu
 
Države koje spadaju u Južnu Evropu

Napomene uredi

  1. ^ a b v g d đ e ž Mediteranska zemlja
  2. ^ a b v g d đ e ž Balkanska zemlja
  3. ^ a b UN ubrajaju ove države u zapadnu Aziju

Reference uredi

  1. ^ „Društvene odlike Južne Evrope”. Wordpress. 24. 12. 2016. 

Literatura uredi