66° 34′ 0″ S 0° 0′ 0″ W / 66.56667° J; -0.00000° I / -66.56667; -0.00000 (Prime Meridian)

Južni polarnik ili Antarktički polarni krug je jedan od pet najvažnijih paralela koje obeležavaju mape Zemlje. Nalazi se na geografskoj širini od 66° 33' 39" južno od ekvatora (u 2000. godini). Za sve u okviru Antarktičkog polarnog kruga postoji bar jedan pun dan obdanice tokom zimske kratkodnevice i bar jedan period od 24 sata noći tokom letnje dugodnevice. To znači da postoji bar jedan dan u kom Sunce ne zalazi i bar jedan dan tokom kog Sunce ne izlazi. To se dešava zbog nagiba Zemlje od 23,5 ugaonih stepeni, pa je tokom letnje dugodnevice južna polarna oblast van domašaja Sunca, kao i obratno, tokom zimske kratkodnevice.

Map of the Antarctic with the Antarctic Circle in blue.
Antarktički polarni krug je obeležen crvenom linijom

Prostor južno od ovog kruga je poznat kao antarktička zona, a neposredno severno od njega je južna umerena klimatska zona. Kontinent Antarktik stvara kopneni masiv koji porkiva veliki deo prostora u okviru antarktičkog polarnog kruga.

Položaj antarktičkog kruga nije fiksan i trenutno se prostire na 66°33′49.4″ južno od ekvatora.[1] Ova cifra može biti donekle netačna jer ne dozvoljava efekte astronomske nutacije, koja može biti i do 10″. Njegova geografska širina zavisi od aksijalnog nagiba Zemlje, koji fluktuira u granicama većim od 2° tokom perioda od 41.000 godina, zbog plimskih sila koje su rezultat orbite Meseca.[2] Shodno tome, Antarktički krug trenutno pluta ka jugu brzinom od oko 14,5 m (48 ft) godišnje.

Ponoćno Sunce i polarna noć uredi

 
Odnos aksijalnog nagiba Zemlje (ε) prema tropskom i polarnom krugu

Antarktički krug je najsevernija geografska širina na južnoj hemisferi[3][4] na kojoj centar sunca može neprekidno da ostane iznad horizonta dvadeset četiri sata; kao rezultat toga, najmanje jednom godišnje na bilo kojoj lokaciji unutar antarktičkog kruga centar sunca je vidljiv u lokalnoj ponoći, a najmanje jednom je centar sunca ispod horizonta u lokalnom podnevu.[5][6]

Direktno na Antarktičkom krugu ovi događaji se u principu dešavaju tačno jednom godišnje: na decembarski i junski solsticij, respektivno. Međutim, zbog atmosferske refrakcije i fatamorgana, i zato što se sunce pojavljuje kao disk, a ne tačka, deo ponoćnog sunca može se videti u noći južnog letnjeg solsticija do oko 50 minuta (′) (90 km (56 mi)) severno od antarktičkog kruga; slično tome, na dan južnog zimskog solsticija, deo sunca se može videti do oko 50′ južno od antarktičkog kruga. To je tačno na nivou mora; te granice se povećavaju sa visinom iznad nivoa mora, iako u planinskim predelima često nema direktnog pogleda na pravi horizont. Miraži na antarktičkom kontinentu imaju tendenciju da budu još spektakularnije nego u arktičkim regionima, stvarajući, na primer, niz prividnih zalazaka i izlazaka sunca dok u stvarnosti sunce ostaje ispod horizonta.

Ljudska naselja uredi

 
Ledeni breg u blizini Antarktičkog kruga severno od ostrva Detajl

Južno od Antarktičkog kruga ne postoji stalna ljudska populacija, ali postoji nekoliko istraživačkih stanica na Antarktiku[7][8] kojima upravljaju različite nacije koje naseljavaju timovi naučnika koji se smenjuju na sezonskoj osnovi. U prethodnim vekovima na kontinentu su uspostavljene neke polustalne kitolovske stanice, a neki kitolovci bi tamo živeli po godinu dana ili više. Najmanje troje dece je rođeno na Antarktiku, doduše u stanicama severno od Antarktičkog kruga.[9]

Geografija uredi

Obim antarktičkog kruga je otprilike 16.000 km (9.900 mi).[10] Područje južno od kruga je oko 20.000.000 km2 (7.700.000 sq mi) i pokriva otprilike 4% Zemljine površine.[11] Većina kontinenta Antarktika nalazi se unutar Antarktičkog kruga.

Lokacije duž Kruga uredi

Počevši od početnog meridijana i idući ka istoku, antarktički krug prolazi kroz:

Koordinate Zemlja, teritorija ili more Napomene
66° 34′ S 0° 0′ E / 66.567° J; 0.000° I / -66.567; 0.000 (Prime Meridian) Južni okean Severno od Zemlje kraljice Mod i Endebijeve zemlje
66° 34′ S 50° 32′ E / 66.567° J; 50.533° I / -66.567; 50.533 (Antarctica) AntarktikEndebijava zemlja Teritorija na koju polaže prava   Australija
66° 34′ S 57° 19′ E / 66.567° J; 57.317° I / -66.567; 57.317 (Southern Ocean) Južni okean Severno od Ejmerijevog ledenog praga
66° 34′ S 82° 6′ E / 66.567° J; 82.100° I / -66.567; 82.100 (Antarctica) Antarktik Teritorija na koju polaže prava   Australija
66° 34′ S 89° 14′ E / 66.567° J; 89.233° I / -66.567; 89.233 (Southern Ocean) Južni okean
66° 34′ S 91° 29′ E / 66.567° J; 91.483° I / -66.567; 91.483 (Antarctica) Antarktik Teritorija na koju polaže prava   Australija
66° 34′ S 92° 21′ E / 66.567° J; 92.350° I / -66.567; 92.350 (Southern Ocean) Južni okean
66° 34′ S 93° 52′ E / 66.567° J; 93.867° I / -66.567; 93.867 (Antarctica) Antarktik Teritorija na koju polaže prava   Australija
66° 34′ S 107° 45′ E / 66.567° J; 107.750° I / -66.567; 107.750 (Southern Ocean) Južni okean Vinsensov zaliv
66° 34′ S 110° 12′ E / 66.567° J; 110.200° I / -66.567; 110.200 (Antarctica) AntarktikVilkesova zemlja Teritorija na koju polaže prava   Australija
66° 34′ S 116° 35′ E / 66.567° J; 116.583° I / -66.567; 116.583 (Southern Ocean) Južni okean
66° 34′ S 121° 31′ E / 66.567° J; 121.517° I / -66.567; 121.517 (Antarctica) AntarktikVilkesova zemlja Teritorija na koju polaže prava   Australija
66° 34′ S 127° 9′ E / 66.567° J; 127.150° I / -66.567; 127.150 (Southern Ocean) Južni okean
66° 34′ S 129° 38′ E / 66.567° J; 129.633° I / -66.567; 129.633 (Antarctica) AntarktikVilkesova zemlja Teritorija na koju polaže prava   Australija
66° 34′ S 136° 0′ E / 66.567° J; 136.000° I / -66.567; 136.000 (Antarctica) AntarktikAdelijeva zemlja Teritorija na koju polaže prava   Francuska
66° 34′ S 138° 56′ E / 66.567° J; 138.933° I / -66.567; 138.933 (Southern Ocean) Južni okean
66° 34′ S 162° 44′ E / 66.567° J; 162.733° I / -66.567; 162.733 Balleny IslandsBoradejl ostrvo Teritorija na koju polaže prava   Novi Zeland
66° 34′ S 162° 45′ E / 66.567° J; 162.750° I / -66.567; 162.750 (Southern Ocean) Južni okean Prolazi kroz severni deo ostrva Adelejd (teritorijalne pretenzije   Argentina,   Čile i   Ujedinjeno Kraljevstvo)
66° 34′ S 65° 44′ W / 66.567° J; 65.733° Z / -66.567; -65.733 (Antarctica) AntarktikAntarktičko poluostrvo, Greamova zemlja i Larsenov ledeni prag Teritorija na koju polaže prava   Argentina,   Čile i   Ujedinjeno Kraljevstvo
66° 34′ S 60° 21′ W / 66.567° J; 60.350° Z / -66.567; -60.350 (Southern Ocean) Južni okean Prolazi kroz Vedelovo more i neimenovani deo okeana

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Obliquity of the Ecliptic (Eps Mean)”. Neoprogrammics.com. Pristupljeno 2014-05-13. 
  2. ^ Berger, A.L. (1976). „Obliquity and Precession for the Last 5000000 Years”. Astronomy and Astrophysics. 51 (1): 127—135. Bibcode:1976A&A....51..127B. 
  3. ^ „Hemisphere Map”. WorldAtlas. Arhivirano iz originala 22. 4. 2021. g. Pristupljeno 13. 6. 2014. 
  4. ^ Life on Earth: A - G.. 1. ABC-CLIO. 2002. str. 528. ISBN 9781576072868. Arhivirano iz originala 22. 1. 2023. g. Pristupljeno 8. 9. 2016. 
  5. ^ Burn, Chris. The Polar Night (PDF). The Aurora Research Institute. Pristupljeno 28. 9. 2015. 
  6. ^ NB: This refers to the true geometric centre which actually appears higher in the sky because of refraction by the atmosphere.
  7. ^ Silja Vöneky; Sange Addison-Agyei (maj 2011). „Oxford Public International Law”. Max Planck Encyclopedia of Public International Law. 
  8. ^ „4.0 Antarctica - Past and Present”. Arhivirano iz originala 2020-01-18. g. Pristupljeno 2018-04-06. 
  9. ^ Cool Antarctica: Who lives in Antarctica? Arhivirano januar 12, 2016 na sajtu Wayback Machine
  10. ^ Nuttall, Mark (2004). Encyclopedia of the Arctic Volumes 1, 2 and 3. Routledge. str. 115. ISBN 978-1579584368. Pristupljeno 26. 7. 2016. 
  11. ^ William M. Marsh; Martin M. Kaufman (2012). Physical Geography: Great Systems and Global Environments. Cambridge University Press. str. 24. ISBN 978-0-521-76428-5. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi