Jukatanski kanal (šp. Canal de Yucatán) je moreuz između Meksika i Kube. Povezuje Karipsko more sa Meksičkim zalivom. Širok je 200 km i dubok gotovo 2 800 m, u svojoj najdubljoj tački koja je u blizini obale Kube.[1]

Jukatanski kanal
Jukatanski kanal
Koordinate21° 34′ 42″ S; 85° 54′ 27″ Z / 21.578333° S; 85.9075° Z / 21.578333; -85.9075
Maks. širina217 km (135 mi) km
Maks. dubina2.779 m (9.117 ft) m
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi

Prostire se između meksikanskog rta Kapoč i kubanskog rta San Antonio.[2] Voda kroz kanal protiče od istoka ka zapadu pod uticajem Severnoekvatorijalne struje i Južnoekvatorijalne struje. Kada ova voda protiče pored Jukatana, naziva se Jukatanskom strujom.[3] Ova struja obezbeđuje najveći priliv vode u Meksički zaliv, pošto je količina vode koja dospe u njega preko Floridskog moreuza znatno manja.[4]

Struje uredi

Jukatanski kanal odvaja Kubu od meksičkog Jukatanskog poluostrva i povezuje Karipsko more sa Meksičkim zalivom. Tesnac je dugačak 217 km (135 mi) između rta Katoče u Meksiku i rta San Antonio na Kubi.[5] On ima maksimalnu dubinu u blizini kubanske obale od 2,779 m (9 ft 1,4 in).[6] Voda teče kroz Karipsko more od istoka ka zapadu. Ovaj tok se sastoji od 5 Sv vode iz Severne ekvatorijalne struje[7] koja teče kroz Vetrovni prolaz[8][9][10] i 12 Sv vode iz Južnoekvatorijalne struje koja teče duž obale Brazila. Ukupan protok je oko 17 Sv na temperaturi od najmanje 17 °C (63 °F). Kada ova voda protiče pored poluostrva Jukatan, postaje Jukatanska struja.[11] Ova struja obezbeđuje najveći deo dotoka vode u Meksički zaliv pošto je količina vode koja ulazi kroz Floridski moreuz mala i povremena.[4] Jukatanska struja snažno teče na zapadnoj strani kanala, dok kubanska protivstruja teče u suprotnom smeru na istočnoj strani kanala. Ispod Jukatanske struje nalazi se Jukatanska potstruja koja teče prema jugu i pri tome oduzima vodu iz Meksičkog zaliva.[4]

Koralni grebeni uredi

Dok voda prolazi kroz Jukatanski kanal i priliva se u Meksički zaliv, prolazi preko koralnih grebena.[12][13][14][15][16] Neki od korala koji grade grebene su: Acropora cervicornis, Acropora palmata i Montastraea annularis. Međutim, krajem 1990-ih većina korala je izumrlo. Biodiverzitet ove oblasti je ugrožen zbog prekomerne eksploatacije.[17][18]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Free Dictionary
  2. ^ Britannica
  3. ^ Gyory, Joanna; Mariano, Arthur J.; Ryan, Edward H. „The Caribbean Current”. Ocean surface currents. Arhivirano iz originala 08. 04. 2009. g. Pristupljeno 2013-08-31. 
  4. ^ a b v Gyory, Joanna; Mariano, Arthur J.; Ryan, Edward H. „The Yucatan Current”. Ocean surface currents. Arhivirano iz originala 04. 08. 2020. g. Pristupljeno 2013-08-31. 
  5. ^ Britannica
  6. ^ Free Dictionary
  7. ^ Zhang, Linlin (2017). „Structure and Variability of the North Equatorial Current/Undercurrent from Mooring Measurements at 130°E in the Western Pacific”. Scientific Reports. 7: 46310. Bibcode:2017NatSR...746310Z. PMC 5395815 . PMID 28422095. doi:10.1038/srep46310 . 
  8. ^ Riley, Shannon Rose (2006). Imagi-Nations in black and white: Cuba, Haiti, and the performance of difference in United States national projects, 1898–1940 (Teza). University of California, Davis. str. 50. OCLC 191680434. Arhivirano iz originala 23. 3. 2012. g. 
  9. ^ Symithe, S.; Calais, E.; Chabalier, J. B.; Robertson, R.; Higgins, M. (2015). „Current block motions and strain accumulation on active faults in the Caribbean.”. Journal of Geophysical Research: Solid Earth. 120 (5): 3748—3774. Bibcode:2015JGRB..120.3748S. doi:10.1002/2014JB011779 . 
  10. ^ Bell, Katherine (2015-03-01). Brennan, Mike; Raineault, Nicole, ur. „New Frontiers in Ocean Exploration: The E/V Nautilus 2014 Gulf of Mexico and Caribbean Field Season”. Oceanography. doi:10.5670/oceanog.2015.supplement.01 . 
  11. ^ Gyory, Joanna; Mariano, Arthur J.; Ryan, Edward H. „The Caribbean Current”. Ocean surface currents. Arhivirano iz originala 08. 04. 2009. g. Pristupljeno 2013-08-31. 
  12. ^ „How Reefs Are Made”. Coral Reef Alliance. 2021. Arhivirano iz originala 3. 11. 2021. g. Pristupljeno 19. 4. 2022. 
  13. ^ Lee, Jeong-Hyun; Chen, Jitao; Chough, Sung Kwun (1. 6. 2015). „The middle–late Cambrian reef transition and related geological events: A review and new view”. Earth-Science Reviews. 145: 66—84. Bibcode:2015ESRv..145...66L. ISSN 0012-8252. doi:10.1016/j.earscirev.2015.03.002. 
  14. ^ Spalding MD, Grenfell AM (1997). „New estimates of global and regional coral reef areas”. Coral Reefs. 16 (4): 225—230. S2CID 46114284. doi:10.1007/s003380050078. 
  15. ^ Mulhall, M. (proleće 2009). „Saving rainforests of the sea: An analysis of international efforts to conserve coral reefs”. Duke Environmental Law and Policy Forum. 19: 321—351. Arhivirano iz originala 6. 1. 2010. g. 
  16. ^ „Where are Corals Found?”. NOAA Coral Reef Conservation Program. NOAA. 13. 5. 2011. Arhivirano iz originala 2016-03-04. g. Pristupljeno 24. 3. 2015. 
  17. ^ Jord, E. „Mexico”. Reefs at Risk in the Caribbean. World Resources Institute. Arhivirano iz originala 08. 05. 2013. g. Pristupljeno 2013-08-31. 
  18. ^ Cortés, J., ur. (2003). Latin American Coral Reefs. Gulf Professional Publishing. str. 134—147. ISBN 9780080535395. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi