Abdulmedžid II
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Abdulmedžid II (tur. Abdülmecid; 29. maj 1868 — 23. avgust 1944) bio je poslednji kalif iz dinastije Osmanlija i trideset i sedmi poglavar osmanske dinastije u periodu od 1922. do 1924. godine. Nakon raspada Osmanskog carstva i gubitka titule prestolonaslednika, Abdulbedžid II je zadržao titulu kalifa sve do 3. marta 1924, kada je narodna skupština ukinula kalifat i proterala Abdulmedžida II i njegovu porodicu, kao deo reformi koje je na modernizaciji zemlje pokrenuo predsednik Kemal Ataturk.
Abdulmedžid II | |
---|---|
![]() Abdulmedžid II | |
Lični podaci | |
Puno ime | Abdul Medžid od Abdul Aziza |
Datum rođenja | 29. maj 1868. |
Mesto rođenja | Bešiktaš, Osmansko carstvo |
Datum smrti | 23. avgust 1944.76 god.) ( |
Mesto smrti | Pariz, Francuska |
Porodica | |
Supružnik | Şehsüvar Kadın Efendi, Mehisti Kadın Efendi |
Potomstvo | Durušehvar sultanija |
Roditelji | Abdul Aziz I Hajrandil |
Dinastija | Osmanska dinastija |
Halif Osmanskog carstva | |
Period | 19. novembar 1922 — 3. mart 1924. |
Prethodnik | Mehmed VI |
Naslednik | niko |

Biografija
urediRođen je 29. maja 1868. u palati Dolmabahče kao sin sultana Abdul Aziza.[1] Obrazovan je privatno.
Prema običajima, on nije mogao da bude u palati sve dok ne napuni 40 godina. Kada je Mehmed VI, njegov brat od strica, 4. jula 1918. postao sultan, Abdulmedžid je postao prestolonaslednik. Svrgavanjem sa prestola Mehmeda VI, 1. novembra 1922. sultanat je ukinut. No, 18. novembra 1922. Abdulmedžid je izabran za kalifa od strane turskog nacionalnog veća u Ankari. Uspostavljen je za kalifa 24. novembra 1922. u Istanbulu.
Trećeg marta 1924. godine, 6 meseci nakon uspostavljanja republike, osmanski kalifat je ukinut, a dinastija Osmanlija proterana iz zemlje. Oduzeta im je sva imovina i zabranjen im je ulazak u zemlju. Na putu u progonstvo je prošao vozom kroz Kraljevinu SHS.[2]
Umetnost
urediAbdulmedžid je dobio titulu generala armije, ali je on nije bio sklon vojsci i vojnim aktivnostima. On je imao značajnu ulogu kao predsednik osmanskog umetničkog društva.
Važio je za jednom od najznačajnijih slikara poznog perioda osmanske umetnosti.
Njegove slike harema prikazuju moderna muzička okupljanja, a portret njegove žene Šehsuvar inspirisan je Geteovim Faustom. Njegova dela su 1918. bila izložena u Beču na izložbi osmanskih slikara. Njegov autoportret može se videti u muzeju moderne umetnosti u Istanbulu.
Abdulmedžid je bio strastveni sakupljač leptira. To je bila aktivnost kojom se bavio poslednjih 20 godina života.
Smrt
urediPreminuo je 23. avgusta 1944. u Parizu. Njegova smrt desila se u vreme oslobođenja Pariza od nemačke okupacije. Sahranjen je u Medini, Saudijska Arabija.
Porodično stablo
uredi4. Mahmud II | ||||||||||||||||
2. Abdul Aziz | ||||||||||||||||
1. Abdulmedžid II | ||||||||||||||||
3. Hajrandil sultanija | ||||||||||||||||
Reference
uredi- ^ „ABDÜLMECİD EFENDİ”. TDV İslâm Ansiklopedisi (na jeziku: turski). Pristupljeno 2024-01-29.
- ^ "Politika", 7. mart 1924, str. 3