Azat (jerm. Ազատ) je jermenska reka koja protiče kroz provincije (marzeve) Kotajk i Ararat.

Azat
jerm. Ազատ
Azat kod sela Garni u gornjem delu toka
Položaj Arpe na hidrografskoj mapi Jermenije (ljubičasto polje)
Opšte informacije
Dužina55 km
Basen572 km2
Pr. protok35,9 ​m3s
SlivKaspijskog jezera
Plovnostnije plovna
Vodotok
Izvorjugozapad Gegama
Ušćeu Araks (blizu Artašata)
Geografske karakteristike
Država/e Jermenija
OblastKotajk, Ararat
PritokeMilli
Reka na Vikimedijinoj ostavi
Manastir Gegard i dolina gornjeg Azata
Svetska baština Uneska
Mesto Jermenija
Koordinate40° 10′ 01″ S; 45° 00′ 31″ I / 40.166839° S; 45.008666° I / 40.166839; 45.008666
KriterijumiKulturno dobro: ii
Referenca960
Upis2000 (-1976. sednica)
Ugroženostne

Nastaje na jugozapadnim obroncima Gegamskih planina od rečica Goht i Voskedžur. Uliva se u reku Araks u blizini grada Artašata.

U gornjem delu toka protiče kroz Garnijsku klisuru koja je ime dobila po obližnjem selu Garni. Klisura je poznata po prirodnim bazaltnim petougaonim i heksagonalnim stubovima koji je okružuju poput ograde, a iznad kanjona se proteže Garnijski plato.

U srednjem delu toka nalazi se veštačko Azatsko jezero zapremine 70 mln m³. Prosečan protok na ušću iznosi oko 6,51 m³/s, maksimalno do 35,9 m³/s.

Od 2000. gornji deo toka reke Azat i obližnji Manastir Gegard su uvršteni na UNESKO-vu listu svetskog nasleđa.[1] Ovaj deo je turistički najposećeniji deo cele Jermenije. Manastir je izgrađen na mestu odmah ispod izvora Azata koji izvire u pećini na visokim liticama, a koja je bila sveta još u praistoriji. Uništen je u 9. veku, ali ga je oko 1200. godine obnovila vladarska porodica Prošijan, koja je zaslužna i za raskošan sistem navodnjavanja koji vodi s ovog mesta.

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi