Akermanska konvencija

Akermanska konvencija je uobičajeni naziv ugovora zaključenog između Rusije i Osmanskog carstva 25. septembra (7. oktobra po novom kalendaru) 1826. godine[1] u tvrđavi Akerman u južnom delu Besarabije pod nazivom Budžak (danas u Ukrajini).

Tvrđava Akerman izgrađena u 14. veku.

Odredbama Akermanske konvencije je predviđeno da:

  1. svaki predstavnik Osmanlijskih vlasti na lokalnom nivou u Moldaviji i Vlaškoj (rum. hospodar) bude biran na period od 7 godina svako u svojoj administrativnoj jedinici (rum. Divan) uz obostrano odobrenje i Rusije i Osmanskog carstva
  2. da se vojska Osmanskog carstvo povuče iz Moldavije i Vlaške
  3. Vlaškoj je data kontrola nad dunavskim lukama Đurđu, Braila i Turnu Magurele
  4. članom 5 je Srbiji (tada provincija u okviru Osmanskog carstva) data autonomija i vraćene su joj teritorije koje su joj oduzete 1813. godine
  5. Srbima je data sloboda kretanja u Osmanskom carstvu

Kršenje Akermanske konvencije koje je počinjeno po nalogu sultana Mahmuda II je dovelo do Rusko-turskog rata (1828–1829).

Reference uredi

  1. ^ "Vreme", Beograd 29. juna 1940.