Akihito

125. јапански цар (1989—2019)

Akihito (jap. 明仁; Tokio, 23. decembar 1933) je pripadnik Japanske carske dinastije Jamato kao i bivši japanski car, koji je na vlast došao 7. januara 1989. godine[1] , nasledivši na tom mestu svoga oca Hirohita i postavši tako 125. car Japana.[2] Vladao je do 30. aprila 2019. godine, kada je abdicirao u korist svog sina Naruhita.

Akihito
Akihito 2014. godine
Lični podaci
Datum rođenja(1933-12-23)23. decembar 1933.(90 god.)
Mesto rođenjaTokio,  Japansko carstvo
Religijašintoizam
Porodica
Supružnikcarica Mičiko
PotomstvoNaruhito
Akišino
Nori
RoditeljiHirohito
Nagako Kuni
DinastijaJamato
Car Japana
Period7. januar 198930. april 2019.
PrethodnikHirohito
NaslednikNaruhito

Potpis[[File:|frameless|upright=0.72|alt=]]


Standarta japanskog cara

Detinjstvo i mladost uredi

Akihito je rođen kao peto po redu dete, ali ujedno i najstariji sin cara Hirohita i carice Nagako. Njegovo ime u detinjstvu bilo je Tsugu-no-miya Akihito, a titula Princ Tsongu (継宮, Tsugu no Miya). U ranom detinjstvu Akihita su vaspitavali privatni učitelji, a od 1940. do 1952. pohađao je Plemićku školu Tokom američkog bombardovanja Tokija prinčevi Akihito i Masahito su bili evakuisani iz grada.[3] Posle rata, u vreme američke okupacije Japana, princ Akihito je dobijao časove engleskog jezika i zapadne kulture od Amerikanke Elizabet Grej Vining. Po zahtevu cara Hirohita, Akihito nije služio vojsku što je bio presedan u dugoj istoriji Japana. Jedno vreme je studirao privredu i političke nauke, ali nikada nije diplomirao. Godine 1952. Akihito je zvanično dobio titulu prestolonaslednika. U junu 1953. Akihito je prisustvovao krunisanju britanske kraljice Elizabete II.[3]

Kao prestolonaslednik je, zajedno sa suprugom Mičiko i oko pet funkcionera japanske krune i vlade, posetio Beograd 12. juna 1976. godine. u zvaničnoj poseti Jugoslaviji. Po sletanju na Surčinski aerodrom su posetili Beograd i kasnije Dubrovnik, da bi narednih dana posetili Kotor, Sveti Stefan, Ljubljanu i Bled. Josip Broz Tito ih je dočekao trećeg dana posete, 14. juna, u Belom dvoru u Beogradu. Tom prilikom je japanski prestolonaslednik odlikovan Ordenom jugoslovenske zvezde na lenti, a Vidoje Žarković, koji je predvodio delegaciju koja je dočekala japansku delegaciju, od Akihita dobija Orden izlazećeg sunca prvog reda. Iz Jugoslavije su avionom otišli 15. juna te godine. Ovo je bila jedina poseta nekog člana japanske carske porodice Jugoslaviji, a zaključno sa 8. julom 2022. i Srbiji.[4]

Brak uredi

Oženio se 10. aprila 1959. sa Mičiko Šoda i tako postao prvi član carske porodice koji se nije oženio ženom plave krvi.[1] Car i carica imaju troje dece:

  • prestolonaslednik Naruhito (rođen 1960)[1]
  • princ Akišino (rođen 1965)[1]
  • princeza Nori (rođena 1969)[3][1]

Vladavina uredi

Car Akihito je nasledio svog oca Hirohita koji je umro 7. januara 1989.[5][6] Svečana ceremonija krunisanja obavljena je 12. novembra 1990.[3] Car je nakon dolaska na presto više puta uputio izvinjenja azijskim državama koje su bile pod japanskom okupacijom. Prvo izvinjenje je uputio Kini u aprilu 1989. godine. Car je 2001. godine izrazio zabrinutost zbog odnosa Severne i Južne Koreje i žaljenje zbog tenzija između Japana i Korejskog poluostrva.

Car i carica su zvanično posetili 18 država. U junu 2006. carski par je posetio američko ostrvo Sajpan, poprište velike bitke u Drugom svetskom ratu od 15. juna do 9. jula 1944. To je bio prvi obilazak mesta neke bitke van Japana. Tom prilikom car se pomolio za duše svih koji su stradali u toj bici. Ova poseta je caru donela veliku popularnost u zemlji i svetu.

Caru je u januaru 2003. operisan rak prostate.[7] Prvo muško unuče dobio je 6. septembra 2006. To je prvi muški član porodice rođen posle 41 godine i njegovim rođenje je rešena kriza nasleđa japanskog prestola.

Car se bavi ihtiologijom i u naučnim časopisima objavljuje članke iz ove oblasti. Period njegove vladavine zove se u japanskoj istoriji imenom Heisei i to ime će mu biti dodeljeno posthumno.

U decembru 2017, car je najavio da će da abdicira 30. aprila 2019.[8]

Reference uredi

  1. ^ a b v g d Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 24. ISBN 86-331-2075-5. 
  2. ^ „Akihito | Biography, Reign, & Facts”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-01. 
  3. ^ a b v g „Their Majesties the Emperor and Empress”. web.archive.org. 2007-12-01. Arhivirano iz originala 01. 12. 2007. g. Pristupljeno 2021-02-01. 
  4. ^ Dragan Milenković (14. jun 2021). „Tri dana uspomena za ceo život”. danas.rs. Dnevni list Danas. Pristupljeno 8. jul 2022. 
  5. ^ „Hirohito Dies, Ending 62 Years as Japan's Ruler”. Los Angeles Times (na jeziku: engleski). 1989-01-08. Pristupljeno 2019-10-10. 
  6. ^ „MOFA: The 20th Anniversary of His Majesty the Emperor's Accession to the Throne”. www.mofa.go.jp. Pristupljeno 2021-02-01. 
  7. ^ „Akihito has successful cancer operation” (na jeziku: engleski). 2003-01-18. Pristupljeno 2019-10-10. 
  8. ^ CNN, Kaori Enjoji and Ben Westcott. „Akihito to become first Japanese Emperor to abdicate in 200 years”. CNN. Pristupljeno 2019-10-10. 

Spoljašnje veze uredi