Alvaro Obregon
Alvaro Obregon Salido (šp. Álvaro Obregón Salido; Navohoa, 19. februar 1880 — Meksiko Siti, 17. jul 1928) bio je meksički političar i jedan od predvodnika Meksičke revolucije.
Alvaro Obregon | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||||||||
Datum rođenja | 19. februar 1880. | ||||||||||||
Mesto rođenja | Navohoa, Meksiko | ||||||||||||
Datum smrti | 17. jul 1928.48 god.) ( | ||||||||||||
Mesto smrti | Meksiko Siti, Meksiko | ||||||||||||
Profesija | političar | ||||||||||||
Politička karijera | |||||||||||||
Politička stranka | Radnička partija | ||||||||||||
|
Biografija uredi
Rođen je u državi Sonora, moguće je da je bio delimično i irskog porekla. U politiku je ušao 1911. godine kada je postao gradonačelnik mesta Uatabampo.
Podupirao je Madera, nakon što je ovaj svrgnuo s vlasti dugogodišnjeg predsednika Porfirija Dijaza[1]. Već je 1912. godine Viktorijano Uerta uz pomoć američkog ambasadora srušio Madera, pa se Obregon pridružio Ventustijanu Karanzi protiv Uerte[2]. Međutim, od 1917. se borio protiv Karance koji je vladao kao diktator. Borio se u četiri bitke 1915. protiv Panča Vilje i svaki put pobedio, ali je izgubio desnu ruku. Modernizovao je ratovanje upotrebom mitraljeza i savremenim načinom ratovanja.
Godine 1920. postao je predsednik Meksika, a njegova pobeda označila je završetak nasilne etape Meksičke revolucije. Mandat mu je trajao četiri godine, tokom kojeg je najznačajniji potez bila agrarna reforma, odnosno podela značajnih delova zemlje bezemljašima[3]. Na izborima 1924. pobedio ga je Plutarko Elijas Kaljes, a on se vratio na svoj posed u Sonori.
Godine 1928. Obregon je pobedio na izborima za drugi mandat, ali ga je pre preuzimanja mandata u restoranu u Meksiko Sitiju ubio jedan semeništarac koji se protivio njegovim antiklerikalnim reformama[4].
Izvori uredi
Reference uredi
- ^ Krauze 1998, str. 377.
- ^ Krauze 1998, str. 380.
- ^ Krauze 1998, str. 395.
- ^ Krauze 1998, str. 403.
Literatura uredi
- Krauze, Enrique (1998). Mexico: Biography of Power. HarperCollins. ISBN 978-0-06-092917-6.