Alikante
Alikante (šp. Alicante) ili Alakant (kat. Alacant) na katalonskom, grad u jugoistočnoj Španiji, smešten u Alikanskom zalivu Sredozemnog mora[1], lučki grad u autonomnoj zajednici Valensija i glavni grad istoimene provincije Alikante.
Alikante / Alakant | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Španija |
Autonomna zajednica | Valensijanska Zajednica |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 331.750 |
— gustina | 1.648,28 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 38° 21′ 07″ S; 0° 29′ 14″ Z / 38.35184° S; 0.48728° Z |
Aps. visina | 0 m |
Površina | 201,27 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Sonija Kastedo Ramos |
Poštanski broj | 03000–03016 |
Pozivni broj | 966, 965 |
Veb-sajt | |
alicante.es |
Istorija uredi
Alikante su osnovali Grci 324. p. n. e. i nazvali ga Akra Leuke. 201. p. n. e. osvojili su ga Rimljani i nazvali Lucentum. [1]Hanibal je ovde trebalo da „istovari“ svoje dobro poznate slonove. Između 718. i 1249. gradom su vladali Mavri [1]koji su mu promenili ime u Al Lucant. 1265. osvojio ga je Đaume I Osvajač i tako je Alikante pripao kraljevstvu Aragon. [1]Federalisti iz Kartagine su ga zauzeli 1873. godine.[1]
Jedna od značajnijih znamenitosti je tvrđava Santa Barbara (Castillo de Santa Bárbara) koja se nalazi iznad grada na jednoj steni.
Stanovništvo uredi
Prema proceni, u gradu je 2008. živelo 331.750 stanovnika. [2]
1981. | 1989. | 1991. | 2001. | 2002. |
---|---|---|---|---|
251.387 | 265.473[3] | 275.111 | 284.580 | 284.580[3] |
Jezik uredi
Po ispitivanjima Nacionalnog instituta za statistike 2003. godine 33% građana koristi se katalonskim. Naime, za vreme diktature Fransiska Franka katalonski jezik je bio zabranjen, tako da se španski još više ukorenio na ovom prostoru, a ni katalonski naziv za grad, Alikant, više nije smeo da se upotrebljava. Danas su zvanično oba jezika službena.
Privreda uredi
Alikante je jedan od najbrže rastućih gradova Španije. Njegova privreda bazira se na turizmu i proizvodnji vina. Pored vina, izvozi se i maslinovo ulje i voće. Ovaj grad raspolaže industrijom tekstila, kože i prehrambenom industrijom.
Partnerski gradovi uredi
Reference uredi
- ^ a b v g d Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 35. ISBN 86-331-2075-5.
- ^ „Stanovništvo po opštinama”. Državni zavod za statistiku. Arhivirano iz originala 8. 12. 2013. g. Pristupljeno 3. 10. 2012.
- ^ a b „Gradovi u Španiji”. City Population. Pristupljeno 3. 10. 2012.