Alfons Muha

чешки сликар и дизајнер

Alfons Marija Muha (češ. Alfons Maria Mucha, Alphonse Mucha; 24. jul 186014. jul 1939) bio je češki slikar i dizajner. Muha je verovatno najznačajniji umetnik pokreta Art Nuvo (Art Nouveau).

Alfons Muha
Alfons Muha
Lični podaci
Puno imeAlfons Marija Muha
Datum rođenja(1860-07-24)24. jul 1860.
Mesto rođenjaIvančice, Austrijsko carstvo
Datum smrti14. jul 1939.(1939-07-14) (78 god.)
Mesto smrtiPrag, Protektorat Češka i Moravska
Cveće, litografija Alfonsa Muhe

Biografija uredi

Rođen je u mestu Ivančice u Moravskoj, u blizini grada Brna. Kao dete pevao je u crkvenom horu i tu ga je privukla crkvena umetnost. Odlučio je da postane slikar, iako je otac nameravao da ga usmeri ka karijeri činovnika.

Studirao je slikarstvo u Minhenu (1885—1887), a onda se preselio u Pariz i nastavio studije na Akademiji Žulian. Za vreme boravka u Parizu, 1894, izradio je poster - litografiju, kao reklamu za Saru Bernar[1]. Ovaj raskošni stilizovani poster mu je doneo slavu i mnoge narudžbine. Na Svetskoj izložbi u Parizu 1900, Muha je dizajnirao paviljon Bosne i Hercegovine. Od 1906-1910 boravio je u SAD, odakle se vratio da živi u Pragu.[2]

Na početku Drugog svetskog rata, uhapsili su ga i ispitivali nemački okupatori. Umro je nekoliko dana posle toga, 14. jula 1939.

Karakteristika dela uredi

Alfons Muha je izradio mnoštvo slika, postera, reklama, ilustracija, dizajna nakita i pozorišnih scenografija. Njegovi radovi su postali sinonim za umetnički pokret „Art Nuvo“. Pokret je težio da uklopi umetnost u svakodnevni život i tako negira elitističku prirodu umetnosti.[3] Najtraženiji prizori u njegovim delima bile su mlade devojke raskošne kose, u lepršavim neoklasičnim haljinama, često okružene cvećem i drugim dekoracijama. Sam umetnik je čeznuo da njegova umetnost bude iznad običnog postera ili ilustracije, smatrajući da je umetnost način za izražavanje uzvišenih ideja i duhovnosti. Stoga mu veliki komercijalni uspeh nije godio.

Osamnaest godina je radio na svom delu Slovenska Epopeja (češ. Slovanská epopej), što je bila serija od 20 velikih slika - opisa slovenske istorije. Jedna od slika predstavlja prizor iz srpske istorije: „Krunisanje cara Dušana“.[4] O izradi ovakve serije maštao je od detinjstva.[5]

 
Krunisanje cara Dušana u Istočnog rimskog cara
 
Fotografija iz 1895.

Alfons Muha je bio i izvanredan fotograf i za svoje slike je koristio i fotografije pa tako i kompozicije njegovih fotografija liče na kompozicije iz njegovih slavnih slika.

Izbor iz dela uredi

  • pozorišni plakat Gismonda (1894 – 1895),
  • pozorišni plakat Dama sa Kamelijama ("La Dame aux Camelias") (1896),
  • pozorišni plakat Lorenzacio (1896)
  • kalendar u boji "Biscuits Lefevre-Utile" (oko1897)
  • pozorišni plakat Medea ("Medee") (1898)
  • pozorišni plakat Samarićanka ("La Samaritaine")
  • pozorišni plakat Toska ("La Tosca") (1899)
  • pozorišni plakat Hamlet ("Tragique Histoire d'Hamlet - Prince de Danemark") (1899)
  • plakat – La Plume (oko1896)
  • predlog enterijera"Primatorskog salona“ u opštini Prag
  • predlog zlatare Fuke za Žorža Fukea u Parizu
  • predlog paviljona Bosne i Hercegovine u Parizu 1900. godine
  • predlog za vitraž na prozoru katedrale Sv. Vita u Pragu (1931)
  • velikoformatne slike „Slovenska epopeja“

Reference uredi

  1. ^ Bernar, Sara. Umetnost teatra : glas - pokret - izgovor. Novi Sad: Prometej. ISBN 978-86-7639-336-7. COBISS.SR 136733703
  2. ^ Husslein-Arco, Agnes (2009). ALPHONSE Mucha. Munich: Preste. ISBN 978-3-7913-5397-5.  COBISS.SR 525779095
  3. ^ Brabcová-Orlíkova, Jana (2016). ALFONS Mucha : the Pavilion of Bosnia and Herzegovina at the Exposition Universelle Paris 1900. Prag: Museum of Decorative Arts in Prague. ISBN 978-80-7101-154-5.  COBISS.SR 513965030
  4. ^ Janc, Zagorka (1985). „Francuska secesija i Alfons Muha u srpskim časopisima početkom XX veka”. Zbornik radova Narodnog muzeja. 1 (God. 12): 45—47. ISSN 0522-8352.  COBISS.SR 13052428
  5. ^ Jevtović, Jevta (1982). ALFONS Muha i češka secesija. Beograd: Narodni muzej. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi