Amalarih
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. |
Amalarih ili Amalarik, bio je sin vizigotskog kralja Alariha II i Teodegote, kćerke ostrogotskog kralja, Teodorika Velikog i njegove prve žene. Amalarih je bio dete kad mu je otac poginuo u bici kod Vujea (507), te je do 526. godine u njegovo ime vladao njegov deda, Teodorik Veliki. Samostalno je počeo da vlada 526. dok nije bio ubijen, 531.
Amalarih | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 502. |
Datum smrti | 531. |
Mesto smrti | Barselona, |
Porodica | |
Supružnik | Klotilda |
Potomstvo | Gosvinta |
Roditelji | Alarih II Teodegota |
Period | 526-531. |
Prethodnik | Gesaleih |
Naslednik | Teudis |
Biografija
urediKada je Alarih poginuo 507. godine, na njegovo mesto je izabran njegov nezakoniti sin, Gesaleih, a Amalarih je bio odveden na sigurno u Hispaniju. Gesaleih je nastavio borbu protiv Franaka, ali nije imao mnogo uspeha, jer je 511. bio ubijen. Nakon njegove smrti, Vizigotskim kraljevstvom je vladao Teodorik Veliki u ime svog maloletnog unuka, Amalariha, a preko svog vice-regenta, Teudisa, ostrogotskog plemića. Godine 522. mladi Amalarih je bio proglašen kraljem a četiri godine kasnije, nakon Teodorikove smrti, preuzeo je potpunu vlast nad Vizigotskim kraljevstvom u Hispaniji i Septimaniji, a Provansu je dao na upravljanje svom rođaku, novom ostrogotskom kralju Atalarihu.
Oženio se Klotildom, kćerkom franačkog kralja, Hlodoveha. Međutim, Amalarih ju je zlostavljao i primoravao da prihvati arijanstvo i da se odrekne ortodoksnog hrišćanstva, vere koju je skoro njen otac bio prihvatio kao zvaničnu veru Franačkog kraljevstva, što je izazvalo franačku intervenciju. Amalarih je pobeđen u Narbonu 531, odakle je pobegao u Barselonu, gde su ga ubili njegovi ljudi[1].
Izvori
uredi- ^ Brockhaus Geschichte, Second Edition
Literatura
uredi- Ovaj članak sadrži i deo teksta iz Enciklopedije Britanike, izdanje iz 1911. godine koja je sada u javnom vlasništvu
- Edward Gibbon, History of the Decline and Fall of the Roman Empire Chapter 39
- Història de Catalunya. Barcelona: El Periodico, 1992.
Spoljašnje veze
uredi