Anksiozni poremećaji

Anksiozni poremećaji je zajednički naziv za raznorodni skup poremećaja u kojima dominira simptom anksioznosti, odnosno neodređenog straha. To je hronično stanje tenzije, brige, straha od nepoznate ili neprepoznate percepcije straha ili konflikta.[1]

Anksiozni poremećaji
Prevalenca anksioznih poremećaja
Klasifikacija i spoljašnji resursi
SpecijalnostPsihijatrija
MKB-10F40-F42
DiseasesDB787
eMedicinemed/152
MeSHD001008

Tipovi uredi

Panični poremećaj uredi

Panični poremećaj je vrsta poremećaja u kojem dominira iznenadan, bezrazložan, snažan i nesavladiv napad straha, praćen drhtanjem, ubrzanim disanjem, stezanjem u grudima, širenjem pritiska iz grudi u ruke noge i vrat, trnjenjem brade i jezika, gušenjem, vrtoglavicom, nesvesticom, osećanjem dezorijentacije i derealizacije. Za razliku od anksioznosti, kod paničnog poremećaja postoji doživljaj potpune katastrofe, intenzivni strah od smrti ili ludila i potpunog gubitka kontrole[1].

Agorafobija uredi

Agorafobija (grč. αγοραφοβία; αγορα-trg, φοβος-strah) je prvobitno označavala strah od otvorenog prostora, dok se danas pod tim pojmom podrazumijeva skup strahova u vezi sa javnim mestima, otvorenim prostorom i mnoštvom ljudi i sa mišljenjem da na takvom mestu nakon iznenadnog onesposobljenja ne bismo bili u stanju pobeći ili potražiti pomoć[1].

Fobije uredi

 
Jedan od oblika fobije (alektrofobija)

Fobije predstavljaju poseban oblik straha koji se vezuje za određene objekte, situacije, mesta ili aktivnosti. Osobe koje doživljavaju fobijski stah, svesne su da je on nerealan, nelogičan ili čak preteran. Reč fobija potiče od grčke reči fobos što znači bekstvo, užas, panika, strah[1].

Socijalna fobija uredi

 
Karakteristike socijalne fobije

Socijalna fobija je nerazumljiv, preteran strah od odlaska u društvo, od javnog nastupa, pa čak i od samog prisustva i pogleda drugih ljudi. Posebno može biti intenzivan strah od neposrednog dodira sa drugim ljudima, od kontakta licem u lice, oči u oči. Socijalna fobija može varirati od blage zebnje i nelagodnosti do paničnog straha pri samoj pomisli na izlazak među ljude. Poreklo socijalne fobije je u osećanju nesigurnosti, inferiornosti, stida i osećanja krivice ili u potisnutim agresivnim i egzibicionističkim težnjama[1].

Opsesivno kompulzivni poremećaj uredi

 
Ritualno pranje ruku jedan je od opsesivno kompulzivnih poremećaja

Opsesivno kompulzivni poremećaj je vrsta neuroze koju karakteriše opsesivno nametanje neprijatnih misli i prinuda da se čine apsurdne, mučne i neprihvatljive radnje. Osoba je prisiljena da vrši neke radnje, mada ih doživljava kao tuđe, nametnute i neprijatne jer, ako im se usprotivi, oseća strah ili krivicu. Tipični simptomi opsesivno-kompulzivne neuroze su: opsesivno zamišljanje, prisilno brojanje, prisilno pranje ruku ili vršenje nekih ritualnih radnji[1].

Anksioznost odvajanja uredi

Anksioznost odvajanja se definiše kao emocionalna reakcija koja se javlja kada je osujećeno, ili se takvim čini, uspostavljanje bliskosti sa osobom koja privlači ili sa kojom postoji bliska emocionalna privlačnost. To je normalan i konstruktivan oblik emocionalnog reagovanja, a dobija dimenziju patološkog samo u slučajevima kada je anksioznost vrlo visokog intenziteta i kada se javlja u situacijama u kojima se ne bi očekivala njena pojava[1].

Izvori uredi

  1. ^ a b v g d đ e Ivan Vidanović, Rečnik socijalnog rada

Spoljašnje veze uredi



 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).