Argus (starogrč. Άργος, Άργος Πανόπτης, Svevideći Argus) je stvorenje iz grčke mitologije, sin Arestorov. To je bio div sa očima po čitavom telu, od kojih je polovina uvek budna (otud izraz Argusove oči za budne oči koje sve vide). Bio je vešt stražar, jer bi mu u svakom trenutku samo deo očiju spavao.

Argus je bio u službi boginje Here. Jedan od njegovih podviga bilo je ubistvo čudovišta Ehidne, kao uslug olimpijskom panteonu.

Hera je Argusa odredila da čuva Zevsovu milosnicu Iju pretvorenu u kravu. Trebao joj je neko ko ima stotinu očiju, uvek posmatrajući u svim pravcima, neko ko će ostati budan uprkos tome što spava. Na Zevsov nagovor, bog Hermes, glasnik olimpijskih bogova. On je prerušen u pastira prvo uspavao Argusa čarolijom, a potom mu i odrubio glavu. Hera je, po legendi, da bi ovekovečila svog vernog čuvara prenela njegove oči na paunov rep (paun je bila njena sveta ptica).[1]

Argus se pominje u frazi: „Argusov vid“.

Postoji nekoliko toponima sa ovim imenom u osnovi koji se vezuju za prostor antičke Grčke. Recimo: pokrajina Argolida, grad Arg.

Reference uredi

  1. ^ Janković, Vladeta (1996). Imenik klasične starine. Beograd: Vreme knjige. str. 46-47. 

Spoljašnje veze uredi