Arija (stpers. Haraiva, avest. Haraeuua, grč. Ἀρ(ε)ὶα, lat. Aria) istorijska je regija i satrapija Persijskog carstva iz doba iranske dinastije Ahemenida[traži se izvor], a danas deo istočnog Irana i zapadnog Avganistana.

Arija (između Partije, Drangijane i Baktrije) na karti Persijskog carstva oko 500. p. n. e.

Geografija

uredi

Arija je područje koje je uglavnom obuhvatalo dolinu reke Hari (grč. Ἄρ(ε)ιος), koja je dala imene celoj regiji[1]. U antičko doba smatrala se vrlo plodnom te je bila poznata po proizvodnji vina. Regija Arija omeđena je planinama regija Paropamisade na istoku te Margu i Hirkanije na severu, odnosno pustinjama regija Kerman i Drangijane na jugu. Detaljno su je opisali istoričari Klaudije Ptolemej i Strabon, a prema njihovim zapisima radi se o današnoj regiji Herat na zapadu današnjeg Avganistana[2]

Prema Plotomeju, prvobitni glavni grad Arije bio je Artakoana (grč. Ἀρτακόανα) ili Artikaudna (grč. Ἀρτικαύδνα). U njegovoj blizini kasnije je po nalogu Aleksandra Makedonskog ili njegovih naslednika izgrađena nova metropola Aleksandrija Arija (grč. Ἀλεξάνδρεια ἡ ἐν Ἀρίοις), odnosno današnji Herat u severozapadnom Avganistanu. Ptolemej navodi i nekoliko drugih bogatih i plodnih gradova, poput Arije, Suzije, Kandake, Bitakse, Sotere, Nisibisa i Sarmatine.

Istorija

uredi

Arija se spominje u zapisima iz doba dinastije Ahemenida kao jedna od persijskih satrapija (pokrajina)[3]. Oko 520. p. n. e. slavni persijski vladar Kir Veliki priključio je Ariju novonastalom Persijskom carstvu. Spomenuta je u Darijevim kraljevskim zapisima u Behistunu koji datiraju iz 520. p. n. e. Delegati iz Arije prikazani su na kraljevskim grobnicama u Nakš-i Rustamu, te na reljefima istočnog stepenice apadane u Persepolisu. Reljefi ih prikazuju u odeći skitskog stila; sa tunikama i visokim čizmama, te upletenim turbanom oko glave.

U vreme Aleksandra Makedonskog, Arija je očito bila važna satrapija (pokrajina). Njome je upravljao Satibarzan, koji je uz Besa iz Baktrije i Barsaenta iz Arahozije bio jedan od tri glavna satrapa istočnog dela Persijskog carstva. Aleksandar je krajem 330. p. n. e. pokorio pokrajinu i osvojio njen glavni grad Artakoanu. Arija je kasnije bila delom helenističkog carstva u doba Seleukida, ali 167. p. n. e. ponovo deo novog iranskog carstva Parta, odnosno kasnije Sasanida.

Reference

uredi
  1. ^ Arije, Anabaza, 4.6.6.
  2. ^ J. Lendering, Arians Архивирано на сајту Wayback Machine (11. децембар 2008) na www.livius.org
  3. ^ J. Lendering, Satraps and satrapies Архивирано на сајту Wayback Machine (7. април 2016) na www.livius.org

Literatura

uredi
  • Aleksandrova vojna : (Anabaza) (na jeziku: (jezik: srpski) — prevod Milana Stahuljaka). Zagreb: Matica Hrvatska. 1952. COBISS.SR 27829761. 

Spoljašnje veze

uredi