Artafern je bio brat persijskog cara Darija Velikoga i satrap Sarda.

Satrap uredi

Darije Veliki postavio ga je za satrapa Sarda nakon Skitskog pohoda 513/512. p. n. e.

Atinjani nastoje da sklope savez sa Persijom uredi

Nakon proterivanja tirana Hipije, uspostave demokratije i dolaska Klistena na vlast tokom 506. p. n. e. Atina je tražila podršku Persije, jer je očekivala rat sa Spartom i njihovim kraljem Kleomenom I. Atinjani su poslali jednu delegaciju kod Artaferna u Sard. Artafern je tražio „zemlju i vodu“, tj da Atina postane persijski vazal. Izaslanici su pristali, ali kada su se vratili u Atinu optužili su ih za izdaju. Proterani tiran Hipija optuživao je Atinjane kod Artaferna. Artafern je od Atine tražio da dozvole povratak Hipije u Atinu, ali Atinjani nisu na to pristali.

Pohod na Naksos uredi

Artafern snosi deo krivice zbog neuspeha u pohodu na Naksos. Bivši vlastodršci Naksosa obratili su se tiranu Mileta Aristagori tražeći način kako da se vrate na Naksos. Aristagora je to smatrao dobrom prilikom da učvrsti svoju poziciju u Miletu, pa se obratio Artafernu i predložio mu je da zajedno osvoje Naksos. Objasnio je Artafernu da se osvajanjem Naksosa persijska vlast može proširiti i na ostala Kikladska ostrva, koja priznaju vrhovnu vlast Naksa. Osim toga Eubeja je bila sledeći mogući cilj nakon osvajanja Kiklada. Rekao mu je i da kod njega već ima dovoljno novca za početak pohoda. Artafern je nakon toga tražio i dobio odobrenje Darija Velikoga za taj pohod, pa je opremio 200 troveslarki (trirema). Za vrhovnog komandanta vojske imenovan je Megabat. U Miletu Megabatu se pridružio Aristagora sa svojim Joncima i izbeglicama sa Naksa. Krenuli su 499. p. n. e. prema Naksosu. Na putu prema Naksu Megabat i Aristagora su se posvađali, a taj pohod se neuspešno okončao.

Napad na Sard uredi

Početkom jonskog ustanka Jonski Grci su uz pomoć Atinjana 498. p. n. e. napali Sard, sedište Artafernove satrapije. Zauzeli su ceo grad sem tvrđave (akropolja) u kojoj se nalazio Artafern sa dosta vojske. Artafern je zajedno sa Otanom tokom 496. p. n. e. izveo uspešan pohod po Joniji i Eoliji. Zauzeli su Klazomenu i Kimu.

Otkrio je Histijejeve namere uredi

Histijej je je nagovorio Darija Velikoga da ga pošalje da zavede red u Joniji. Međutim Artafern je otkrio njegove namere da pomogne ustanicima i svom rođaku Aristagori. Kada je Histijej došao u Sard Artafern ga je pitao šta je uzrok ustanka. Histijej se pretvarao da ne zna šta je uzrok, a Artafern mu je dao do znanja da zna da ko je stajao iza svega:

" Evo ovako, Histijeju, stvar stoji sa ustankom: ti si napravio cipelu koju je Aristagora obuo."

Histijej je nakon toga pobegao u Joniju. Slao je pisma Persijancima u Sard sa namerom da ih podstakne na pobunu. Artafern je uhvatio pisma, otkrio je ko su zaverenici iz Sarda i pobio ih. Mnogo kasnije kada je Harpag zarobio Histijeja, Artafern i Harpag su se bojali da bi mu Darije mogao da oprosti i da bi opet mogao da stekne veliki ugled. Zbog toga su ga ubili, telo mu nabili na kolac, glavu mu balsamovali i odneli Dariju u Suzu.

Reforme u Joniji uredi

Nakon sloma Jonskog ustanka 494. p. n. e. Artafern je prislio Jonce da sklope sporazum da jedni druge ne pljačkaju i da se pokoravaju zakonima. Nakon premeravanja zemlje razrezao im je porez. Porez, koji su plaćali bio je otprilike jednak prethodnim porezima. Taj porez se nije menjao kroz duži vremenski period. Artafern je jonskim gradovima oprostio pobunu i vratio im je pređašnje zakone.

Vidi još uredi

Literatura uredi