Baba Višnja
Višnja Urošević, poznatija pod imenom Baba Višnja (1737 — 1817) bila je majka kneza Miloša i rodonačelnica dinastije Obrenović. Višnja je imala dva braka i šestoro dece.
Višnja Urošević | |
---|---|
Datum rođenja | 1737. |
Mesto rođenja | Donja Trepča, Osmansko carstvo |
Datum smrti | 18. jun 1817.79/80 god.) ( |
Mesto smrti | Kneževina Srbija |
Deca | 6 |


Poreklo
urediTačno prezime, mesto i datum rođenja Baba Višnje nisu poznati. Međutim, kako je Radomir M. Ilić naznačio u publikaciji „O ljubićskim selima – Antropogeografska proučavanja” (Srpski etnografski zbornik, Srpska kraljevska akademija, 1903), Baba Višnja je rođena u zaseoku Orlovak u Donjoj Trepči, u porodici Urošević. Tome u prilog govori i spomenik njenom bratu Dimitriju Uroševiću na starom groblju u Brusnici: „Zdje počivajet rab Boži Dimitrije Uroševič, ujak gospodara Miloša. Prestavi se N 1821 m dekemvri 26”. Nije poznato da je u Brusnici bilo Uroševića, ali je poznato da se nakon smrti svog drugog muža Teodora Mihailovića Višnja sa decom iz drugog braka vratila u Brusnicu kod svog sina iz prvog braka Jakova Obrenovića. Prema čibučkim tevterima Rudničke nahije iz 1823. godine, Donja Trepča bila je jedino selo u nahiji gde je zabeleženo prezime Urošević.[1] I sami istoričari i publicisti danas se spore oko porekla Višnje Obrenović. Pored stava da je rodom iz Uroševića iz obližnjeg podvujanskog sela Donja Trepča, veliki broj njih tvrdi da je ona zapravo potekla iz Gornje Trepče, tačnije porodice Gojković. Naravno, postoji teza da je i ona, poput svog prvog muža, rođena u Brusnici, u familiji Marijanović.
Prvi brak
urediVišnja se 1765. godine udala za Obrena Martinovića. Sa njim je imala troje dece:
- Jakov (?—1811)
- Milan Obrenović (?—1810)
- Stana
Drugi brak
urediPosle Obrenove smrti Višnja se preudala za Teodora Mihailovića iz Srednje Dobrinje.[2]
Teodorov deda zvao se Miloš.
On je imao je dva sina, Mijaila i Gavrila. Mijailov sin je Teodor (Toša) Mihailović, drugi suprug baba Višnje.[3]
Višnja je sa njim imala tri sina:
Sva trojica su rođeni u selu Gornja Dobrinja kraj Požege.
Teodor je umro 1802. godine. Posle nekog vremena, Jakov i Milan su pozvali sebi u Brusnicu majku Višnju sa decom iz drugog braka. Iako od drugog oca, Miloš, Jovan i Jevrem usvajaju prezime svoje polubraće po majci Obrenović, s tim da se njima na prezime Obrenović dodaje i Teodorović, po njihovom ocu.
Do Prvog srpskog ustanka Jakov i Milan Obrenović su se bavili trgovinom stokom, a u taj posao su uveli i svog polubrata Miloša.
Smrt
urediBaba Višnja je umrla 18. juna 1817. godine pred sam kraj Drugog srpskog ustanka. Prvobitno je bila sahranjena na mesnom groblju u Brusnici. Dve godine kasnije knez Miloš je njene zemne ostatke odneo u portu manastira Vraćevšnica gde ih je zakopao uz severni zid crkve. U porti su takođe sahranjeni Ana, Marija i Gavrilo – troje Miloševe dece. U istom manastiru joj je podignut spomenik 1901. godine.[2]
Zanimljivosti
urediNaselje Višnjica u Beogradu nosi naziv po Baba Višnji.
U Beogradu postoji i Ulica baba Višnjina koja se prostire od Makenzijeve do Krunske ulice, presecajući u jednom delu Njegoševu. Baba Višnjina ulica dobila je ovaj naziv 1. januara 1900. godine.[4] Godine 1946. deo Baba Višnjine ulice od Krunske do Bulevara kralja Aleksandra se izdvojio i dobio naziv Golsvordijeva ulica. Godine 2016. podignut joj je spomenik i u Gornjoj Trepči.
Porodica
urediRoditelji
urediime | slika | datum rođenja | datum smrti |
---|---|---|---|
Prvi brak
urediSupružnik
urediime | slika | datum rođenja | datum smrti |
---|---|---|---|
Obren Martinović | oko 1780. |
Deca
urediime | slika | datum rođenja | datum smrti | supružnik |
---|---|---|---|---|
Jakov Obrenović | 1767. | 1811.[5][6] | Đurđija | |
Milan Obrenović | između 1767. i 1780. | 16. decembar 1810. | Stoja | |
Stana Obrenović | Sava Nikolić |
Drugi brak
urediSupružnik
urediime | slika | datum rođenja | datum smrti |
---|---|---|---|
Teodor Mihailović |
Deca
urediime | slika | datum rođenja | datum smrti | supružnik |
---|---|---|---|---|
Knez Miloš | 18. mart 1780. | 26. septembar 1860. | Kneginja Ljubica | |
Jovan Obrenović | 1787. | 22. januar 1850. | Kruna Mihailović; Ana Joksić | |
Jevrem Obrenović | 18. mart 1790. | 20. septembar 1856. | Tomanija Bogićević |
Vidi još
urediReference
uredi- ^ ”Tevter čibučki za Nahiju rudničku od 10. marta 1823. godine”, Izvornik - građa Međuopštinskog istorijskog arhiva u Čačku, broj 4, 1987, priredio Radoš Ž. Madžarević
- ^ a b v Petrović, Zorica; Marušić, Aleksandar (2018). Obrenovići i njihovo doba. Aranđelovac / Gornji Milanovac: Narodni muzej „Aranđelovac” / Muzej rudničko-takovskog kraja. str. 4. ISBN 978-86-88927-13-0.
- ^ „Dinastija Obrenović”. Arhivirano iz originala 17. 10. 2012. g. Pristupljeno 8. 4. 2013.
- ^ „Mondo: Tajna Baba Višnjine ulice”. Pristupljeno 8. 4. 2013.[mrtva veza]
- ^ Ivić, Aleksa (1928). Rodoslovne tablice srpskih dinastija i vlastele (3. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. Tablica br. 16. Pristupljeno 14. 3. 2021.
- ^ Marek, Miroslav. „Obrenovic family”. genealogy.euweb.cz (na jeziku: engleski). Pristupljeno 14. 3. 2021.
Spoljašnje veze
uredi- Potomci baba Višnje, rodoslovne tablice na Viki izvorniku i objašnjenje
- Večni beleg majci srpskih kneževa („Politika“, 16. februar 2016)
- VRAČARSKE TAJNE Ko je bila baba Višnja, a ko Mutap („Blic“, 27. februar 2016)
- Sve o baba Višnji, ženi po kojoj prelepa ušuškana ulica u srcu Vračara nosi ime („Telegraf“, 19. jun 2017)