Baraka je privremena prizemna ili jednospratna građevina rasklapajuće ili stalne konstrukcije.[6] Namenjena je za smeštaj ljudi , stoke ili nekog materijala. Prve barake za vojne potrebe grade Francuzi kod Denkerka 1794. Otada se sve više koriste. Prvobitne barake vojne namjene su građene od drveta, ponekad premazane blatom (pletara, čatma). Drugi materijali su bili ćerpič, kamen, opeka i drugi. Nisu imale plafon i provjetravane su kroz krovne otvore. Lakše barake su bile bez temelja, i stajale su na drvenim ili kamenim stubovima.

Baraka zarobljenih austrougarskih vojnika u Rusiji, 1915. godine
Crteži petroglifova iz tagarske kulture, 1. milenijuma pre nove ere u Krasnojarskom kraju, Rusija.[1]
Barake i veća zgrada u obliku pogrebnih urni u Muzeju pri Dioklecijanskim kupatilima u Rimu, Italija.[2][3][4][5]
Čizo u Ekstremaduri, Španija.

Od sredine 19. vijeka se prave i tipizirane barake. Nemačka Doker (Docker) baraka se sklapa za 9 h (sa 10 vojnika). Težine je 4 t, dimenzija 15 sa 5 sa 2.35 m. Koristila je drvene okvirne elemente širine 1 m a debljine 2.4 cm. Početkom 20. vijeka talasasti lim se počinje masovno koristiti za barake, posebno za svodove. Tipizirane barake postoje za razne namjene, sanitetske, vojničke, oficirske, skladišne, za artiljerijska oruđa i tome slično. Barake se koriste i u koncentracionim logorima za smještaj ljudi.

U SAD poslije Drugog svjetskog rata se sve više koriste čelično-aluminijumske konstrukcije, sa pleksiglas prozorima. Za prevoz je potreban kamion od 3 tone, a moguće ih je podići za 3 sata. Plastična baraka, AN/TSQ-5 je okruglog oblika prečnika 6 m i visine 3 metra. Težine je samo 617 kg i koristi se za elektronsku opremu. Toplotna izolacija je od staklene vune.

Moderna upotreba

uredi

Barake koriste pastiri kada premeštaju stoku između sezonskih pašnjaka kao što su planinski i ravničarski pašnjaci (transhumacija).[7][8][9][10] Takođe ih obično koriste putnici sa ruksakom i drugi putnici u ruralnim područjima. Neke raseljene populacije ljudi koriste kolibe širom sveta tokom dijaspore. Na primer, privremeni sakupljači u divljini, poljoprivredni radnici na plantažama u amazonskoj džungli. Barake su građene za druge svrhe osim za stanovanje, kao što su skladište, radionice i podučavanje.

Konstrukcija

uredi

Mnoge barake su dizajnirane da budu relativno brzo i jeftino izgrađene. Izgradnja često ne zahteva specijalizovane alate ili znanje.[11]

Marketinška upotreba

uredi

Termin baraka se takođe koristi za imenovanje mnogih komercijalnih prodavnica, kompanija i koncepata. Ime implicira malo, opušteno mesto, često sa zabavnom i prijateljskom atmosferom. Primeri uključuju Pizza Hut[12][13] i Sunglass Hut.[14][15][16][17] Kiosci[18][19][20][21] mogu biti napravljeni da izgledaju kao barake i često se nalaze u parkovima, tržnim centrima,[22][23] plažama ili drugim javnim mestima, gde se prodaju raznovrsna jeftina hrana ili dobra. Luksuzni hoteli u tropskim oblastima gde je gostima dodeljeno da zauzmu svoju samostojeću strukturu ponekad nazivaju strukturu „baraka“, iako takve kolibe obično imaju samo površnu sličnost sa tradicionalnim konceptom kolibe.

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „Arctic Social Sciences - Arctic Studies Center”. Mnh.si.edu. Pristupljeno 2012-09-27. 
  2. ^ Brown, Frank E. (1954), „Roman Architecture”, College Art Journal, College Art Association, 17 (2): 105—114, JSTOR 774050, doi:10.2307/774050 
  3. ^ Yegul, Fikret (1992), Baths and Bathing in Classical Antiquity (First izd.), Cambridge, Massachusetts: MIT Press, ISBN 0-262-74018-4 
  4. ^ Coulston, Jon (2000), Ancient Rome:The Archaeology of the Eternal City, Oxford, England: Oxford School of Archaeology, ISBN 0-947816-54-2 
  5. ^ Nielsen, Inge (1990), Thermae et Balnea: The Architecture and Cultural History of Roman Public Baths (First izd.), Aarhus, Denmark: Aarhus university Press, ISBN 87-7288-512-2 
  6. ^ Oxford English Dictionary Second Edition on CD-ROM (v. 4.0) © Oxford University Press 2009
  7. ^ Blench, Roger (17. 5. 2001). 'You can't go home again' – Pastoralism in the new millennium (PDF). London: Overseas Development Institute. str. 12. Arhivirano iz originala (PDF) 01. 02. 2012. g. Pristupljeno 01. 07. 2023. 
  8. ^ „transhumance - pastoral society”. Encyclopedia Britannica. 
  9. ^ Anatoly M. Khazanov (1994). Nomads and the Outside World (2nd izd.). University of Wisconsin Press. str. 19–23. ISBN 978-0-299-14284-1. 
  10. ^ Dale F. Eickelman (2002). The Middle East and Central Asia: An Anthropological Approach. The Middle East and Central Asia: An Anthropological Approach: Prentice Hall. str. 11. ISBN 9780130336781. 
  11. ^ [1] Using Natural Terrain to your Advantage
  12. ^ „Inside Pizza Hut's new headquarters in Plano”. Wfaa.com. Arhivirano iz originala 8. 3. 2011. g. Pristupljeno 10. 3. 2011. 
  13. ^ „Pizza Hut to close up to 300 locations operated by bankrupt franchisee”. Wfaa.com. 17. 8. 2020. Arhivirano iz originala 3. 9. 2021. g. Pristupljeno 3. 9. 2021. 
  14. ^ „Luxottica Annual Report - 2008” (PDF). Pristupljeno 21. 1. 2018. 
  15. ^ Cohen, Howard. „Visionary sunglasses pioneer, arts philanthropist Sanford Ziff dies at 91”. Miami Herald. Pristupljeno 21. 1. 2018. 
  16. ^ „History of Sunglass Hut”. Funding Universe. Pristupljeno 21. 1. 2018. 
  17. ^ „History of Sunglass Hut International, Inc. – FundingUniverse”. www.fundinguniverse.com. Pristupljeno 2021-07-09. 
  18. ^ MacKenzie, D. N. (1986). A Concise Pahlavi Dictionary. London: Oxford University Press. ISBN 0-19-713559-5. 
  19. ^ „Town Beach Marine Rescue and Kiosk”. Port Macquarie-Hastings Council. 9. 7. 2019. Arhivirano iz originala 15. 8. 2019. g. Pristupljeno 15. 8. 2019. 
  20. ^ „kiosk/cafe & bar/event space”. Beach house. Arhivirano iz originala 23. 10. 2021. g. Pristupljeno 15. 8. 2019. 
  21. ^ Fanning, Josh (6. 12. 2018). „A new take on Adelaide's old kiosk-by-the-lake: Loch & Quay is open for summer”. Photos: Andrè Castellucci. InDaily. Pristupljeno 15. 8. 2019. 
  22. ^ „The decline of established American retailing threatens jobs”. The Economist. Arhivirano iz originala 27. 5. 2017. g. Pristupljeno 28. 5. 2017. 
  23. ^ „shopping in ancient Rome”. Mariamilani.com. Arhivirano iz originala 25. 10. 2012. g. Pristupljeno 9. 11. 2012. 

Literatura

uredi

Spoljašnje veze

uredi