Berezina
Berezina[1] (blr. Бярэзіна; rus. Березина) beloruska je reka i desna pritoka Dnjepra. Najduži je vodotok koji celom dužinom svoga toka protiče preko teritorije Belorusije.
| Berezina Бярэ́зіна; Березина | |
|---|---|
 | |
 Basen Berezine | |
| Opšte informacije | |
| Dužina | 561 km |
| Basen | 24.500 km2 |
| Pr. protok | na ušću 145 m3⁄s |
| Sliv | Dnjepar → Crno more |
| Plovnost | 500 km uzvodno od ušća |
| Vodotok | |
| Izvor | Minsko pobrđe (kod grada Dokšici) 55° 01′ 58.94″ N 27° 44′ 00.66″ E / 55.0330389° S; 27.7335167° I |
| Ušće | u Dnjepar u Rečičkom rejonu 52° 32′ 59″ N 30° 15′ 00″ E / 52.54972° S; 30.25000° I |
| Geografske karakteristike | |
| Država/e |  Belorusija |
| Oblast |  Vitepska oblast Minska oblast Mogiljovska oblast Gomeljska oblast |
| Naselja | Barisav, Berazino, Babrujsk, Svetlagorsk |
| Pritoke | Gajna, Bobr, Svislač |
| Reka na Vikimedijinoj ostavi | |
Karakteristike uredi
Berazina izvire u močvarnom području severnog dela Minskog pobrđa nedaleko od grada Dokšici u Vitepskoj oblasti. Teče preko južnog dela Centralnoberazinske ravnice i uliva se u reku Dnjepar kod sela Beregavaja Slabada u Rečičkom rejonu Gomeljske oblasti. Ukupna dužina vodotoka od izvora do ušća je 613 km, a površina slivnog područja 24.500 km². Prosečan protok pri ušće je oko 145 m³/s. Pod ledom je od decembra do aprila. Plovna je u dužini od 500 km uzvodno od ušća.
Najvažnije pritoke su Gajna, Bobr i Svislač. Na reci Berazini su smešteni gradovi Barisav, Berazino, Babrujsk i Svetlagorsk
Istorija uredi
Tokom Velikog severnog rata Šveđani su pod Karlom XII prešli Berezinu na putu za Smolensk (1708). Tokom povlačenja Napoleonove vojske iz Rusije vodile su se borbe na obe strane Berezine, kod Barisava i Studjanke. Napoleon je sa ostacima svoje armade uspeo preći reku 27—29. novembra 1812. pretrpevši velike gubitke.
U sovjetsko-poljskom ratu 1920. na Berezini su se vodile teške borbe, a 7. jula Crvena armija prelazi Berezinu i prisiljava poljsku vojsku na povlačenje.
Za vreme Drugog svetkog rata na Berezini je u leto 1944. razbijena nemačka centralna grupa armija, nakon čega Crvena armija izbija na zapadne granice SSSR i nastavlja napredovanje ka zapadu.
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Pešikan; Jerković; Pižurica (2010). Pravopis srpskoga jezika. Novi Sad: Matica srpska, str. 179.
Spoljašnje veze uredi
- Ладутько К. В поисках утраченного // Беларусь сегодня. 2009. 30 ноября. (Березина на старинных открытках.)
- Лист карты N-36-XXXI Гомель. Масштаб: 1 : 200.000. Состояние местности на 1985 год. Издание 1989 г.
