Beta-laktamski antibiotik

Beta-laktamski antibiotici (β-laktamski antibiotici) su velika grupa antibiotika koja u svojoj molekularnoj strukturi sadrži beta-laktamski prsten.[1] Osim sličnosti u hemijskoj građi, β-laktamski antibiotici poseduju i istovetni mehanizam delovanja i sličnosti u farmakološkim i imunološkim karakteristikama.[2][3]

Beta-laktamski presten kod penicilina (1) i cefalosporina (2).

U grupu beta-laktamskih antibiotika, spadaju sledeće podgrupe antibiotika: penicilini, cefalosporini, monobaktami, karbapenemi i penemi, inhibitori beta-laktamaze (klavulanska kiselina, sulbaktam i tazobaktam) koji imaju β-laktamski strukturu ali im je antibakterijsko delovanje vrlo slabo.[4]

Jedinjenja iz grupe beta-laktamskih antibiotika su u svetu najupotrebljavanija grupa antibiotika.[5][6][7][8][9][10][11]

Način delovanja uredi

Beta-laktamski antibiotici deluju bakterocidno na bakterije tako što inhibiraju sintezu peptidoglikana a u ćelijskoom zidu bakterije. Ćelijski zid je odgovoran za postojanost bakterijske ćelije u različitim uslovima sredine, a naročito je značajan u sprečavanju prekomernog bubrenja bakterije u hipotoničnoj sredini. Remećenje intregiteta ćelijskog zida bakteriju čini podložnu prekomernom ulasku vode, a konačan efekat jeste, uz nagomilavanje prekursora peptidoglikana, baktericidan. Bakterija puca, ili podleže lizi, a na dejstvo beta-laktamskih antibiotika najosetljivija je u fazi deobe.[12][4]

 
Co-fluampicil

Beta-laktamski antibiotici se vezuju za grupu bakterijskih proteina karakterističnih po svom afinitetu prema penicilinu koji se zbog toga nazivaju i penicilin-vezujući proteini — PVP (engl. Penicillin-binding protein — PBP).[13] Beta-laktati-vezujući proteine locirani su sa spoljašnje strane plazma membrane bakterija i obavljaju različite enzimske uloge, najčešće ponašajući se kao transpeptidaze, karboksipeptidaze ili endopeptidaze.[14]

Identifikovan je niz PVP, pri čemu postoje značajne varijacije u njihovoj sktrukturi između pojedinih bakterijskih vrsta, čime se objašnjava i različita efikasnost beta-laktamskih antibiotika protiv različitih bakterija.[15][1]

Od fundamentalnog značaja za dejstvo ovih antibiotika je ireverzibilna inhibicija transpeptidaza. Transpeptidaze, tokom normalnog procesa biosinteze ćelijskog zida, katalizuju uklanjanje jednog ostatka D-alanina iz peptida vezanog za N-acetilmuraminsku kiselinu što omogućava reakciju preostalog terminalnog D-alanina sa pentaglicinskim ostatkom obližnjeg peptida. Na ovaj način se formiraju unakrsne peptidne veze neophodne za stabilnost ćelijskog zida.[16]

Indikacije uredi

Beta laktamski antibiotici su indikovani za profilaksu i lečenje infekcija izazvanih osetljivim mikroorganizmima na ove lekove.[17] Načelno, β-laktamski antibiotici deluju samo protiv gram-pozitivnih bakterije, ali njihov neprestani razvoj produžio im je i poboljšao spektar antibiotiskih aktivninosti i protiv različitih gram-negativnih mikroorganizama, što je povećalo korisnost β-laktamskih antibiotika.[18][3]

Prema sprovedenim istraživanjima beta-laktamski antibiotici čine 61% svih potrošenih antibiotika u Crnoj Gori[19], što je nešto manje u poređenju sa Australijom (64%) [20] a značajno više u poređenju sa nekim nordijskim zemljama (oko 40%), [21][22]. Prema istim istraživanjima, penicilinima pripada 71% svih beta-laktamskih antibiotika u Crnoj Gori što je više u odnosu na Finsku (66%), ali značajno manje u poređenju sa Norveškom (93%). To govori da i među razvijenim zemljama postoje velike razlike u primeni beta-laktamskih antibiotika, koje su verovatno posledica uticaja čitavog niza medicinskih i nemedicinskih činilaca. Stoga je nezahvalno suditi o tome koji su od navedenih procenata, pokazatelji racionalne primene antibiotika i zato se može zaključiti da je za sve lekare najbolje da prihvate optimalnu primenu, koja, u najkraćem, podrazumeva odgovarajući antibiotik samo tamo gde je indikovan, uz adekvatan režim doziranja i trajanje terapije.[23][24]

Osim regulacionih mera,[23] potrebno je da zdravstvo uloži dodatne napore u edukaciji lekara radi afirmacije pravilnog pristupa propisivanju i primeni beta-laktamskih antibiotika.

Najčešće primenjivani β-laktamski antibiotici u Crnoj Gori u 2000. u odnosu na neke razvijene zemlje u svetu (na 1000 stanovnika na dan)[23]
Generički naziv leka Crna Gora Norveška Finska Australija
Амоксицилин 4,0 0,8 2,7 4,6
Ампицилин 2,8 0,1 0,0 0,0
Цефалексин 2,5 0,3 1,9 1,9
Цефахлор 0,8 0, 0,0 1,0
Бензилпеницилин, прокаин бензилпеницилин 0,5 0,0 0,0 0,0

Podela uredi

Penicilini uredi

PENICILINI(β-laktamski antibiotici)
Vrsta penicilina Generički nazivi antibiotka
Penicilini širokog spektra dejstva
  • Ampicilin • Pivampicilin • Karbenicilin • Amoksicilin • Karindacilin • Bakampicilin®
  • Epicilin • Pivmecilinam • Azlocilin • Mezlocilin® • Mecillinam • Piperacilin®
  • Tikarcilin • Metampicilin • Talampicilin • Sulbenicilin • Temocilin • Getacilin
Penicilini, otporni na ß-laktamazu
  • Benzilpenicilini: Fenoksimetilpenicilin • Propicilin • Azidocilin • Feneticilin • Penamecilin® • Klomecilin • Benzatina benzilpenicilin • Benzilpenicilin prokain • Benzatina fenoksimetilpenicilin
  • Kombiniovani preparati: «Bicilin-3» (benzatin benzilpenicilin+benzilpenicilin prokain+benzilpenicilin) • «Bicilin-5» (benzatin benzilpenicilin+benzilpenicilin prokain)
Penicilini, osetljivi na ß-laktamazu
  • Dikloksacilin® • Kloksacilin® • Meticilin® • Oksacilin • Flukloksacilin®
Inhibitori β-laktamaze
  • Suliabaktam • Tazobaktam®
Kombinacija penicilina
  • «Ampisid» (ampicilin+suliabaktam) • «Augmentin» (amoksicilin+klavulonskakiselina), «Trifamoks IBL» (amoksicilin+sulfobaktam) • «Timentin» (tikarcilin+klavulanska kislina) • Suliatamicilin
  • Kombinacija penicilina: «Ampioks» (ampicilin+oksacilin)

Cefalosporini uredi

CEFALOSPORINI (β-laktamski antibiotici) [1]
Genaracije cefalosporina Generički nazivi cefalosporina
Cefalosporini prve generacije
  • Cefaleksin • Cefaloridin® • Cefalotin • Cefazolin • Cefadroksil • Cefazedon
  • Cefatrizin • Cefapirin* • Cefradin® • Cefacetril® • Cefroksadin* • Ceftezol
Cefalosporini druge generacije
  • Cefoksitin • Cefuroksim • Cefamandol • Cefaklor • Cefotetan® • Cefonicid • Cefotiam
  • Lorakarbef • Cefmetazol® • Cefprozil • Ceforanid
Cefalosporini treće generacije
  • Cefotaksim • Ceftazidim • Cefsulodin® • Ceftriakson • Cefmenoksim • Latamoksef
  • Ceftizoksim® • Cefiksim • Cefodizim® • Cefetamet • Cefpiramid® • Cefoperazon
  • Cefpodoksim® • Ceftibuten • Cefdinir • Cefditoren
  • Cefoperazon u kombinaciji s drugimim preparatami: «Sulfaperazon» (cefoperazon+sulfabaktam)
Cefalosporini četvrte generacije
  • Cefepim • Cefpirom®
Monobaktami
  • Aztreonam
Karbapenemi
  • Meropenem • Ertapenem
  • Doripenem
  • Imipenem u kombinacii s enzimskim inhibitorom: «Tienam®» (imipenem+cilastatin)i (panipemen-batamiprom)
Ostali cefalosporini
  • Ceftobiprol medokaril

Monobaktami uredi

Monobaktami
Oblik Generički nazivi antibiotka
Tročlani
Četvoročlani
Petočlani
Šestočlani
Sedmočlani
Višečlani

Karbapenemi i penemi uredi

Karbapenemi i penemi
Oblik Generički nazivi antibiotka
Penemi
  • Penem
Karbapenem
  • Biapenem · Doripenem · Ertapenem · Imipenem · Meropenem · Panipenem

Inhibitori β-laktamaze uredi

Beta-laktamaski inhibitori iako su zanemarljivi pokazuju antimikrobnu aktivnost i sadrže β-laktamski prsten. Njihov jedini cilj je da spreče inaktivaciju β-laktamskih antibiotika vezivanjem za beta-laktamaze, i kao takvi, oni se kombinuju zajedno sa β-laktamskim antibioticima.[1]

Inhibitori β-laktamaze
Oblik Generički nazivi antibiotka
Beta-laktamaski inhibitori
  • Klavulanska kiselina · Tazobaktam · Sulbaktam

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ a b v Thomas L. Lemke; David A. Williams, ur. (2007). „38. Antibiotics and Antimicrobial Agents”. Foye's Principles of Medicinal Chemistry (6. izd.). Baltimore: Lippincott Willams & Wilkins. ISBN 0781768799. 
  2. ^ Probst-Kepper M, Geginat G. [New Antibiotics for Treatment of Highly Resistant Gram-negative Bacteria]. Anasthesiol Intensivmed Notfallmed Schmerzther. 2018 Jul;53(7-08):529-542.
  3. ^ a b Pandey, Neelanjana; Cascella, Marco (2020), Beta Lactam Antibiotics, StatPearls Publishing, PMID 31424895, Pristupljeno 2021-02-03 
  4. ^ a b Keith Parker; Laurence Brunton; Goodman, Louis Sanford; Lazo, John S.; Gilman, Alfred (2006). „Chapter 46. Protein synthesis inhibitors and miscellaneous antibacterial agents”. Goodman & Gilman's The Pharmacological Basis of Therapeutics (11. izd.). New York: McGraw-Hill. ISBN 0071422803. 
  5. ^ Lodise TP, Lomaestro BM, Drusano GL., Society of Infectious Diseases Pharmacists (septembar 2006). „Application of antimicrobial pharmacodynamic concepts into clinical practice: focus on beta-lactam antibiotics: insights from the Society of Infectious Diseases Pharmacists”. Pharmacotherapy. 26 (9): 1320—32. PMID 16945055. S2CID 196393077. doi:10.1592/phco.26.9.1320. .
  6. ^ Chiriac AM, Rerkpattanapipat T, Bousquet PJ, Molinari N, Demoly P (april 2017). „Optimal step doses for drug provocation tests to prove beta-lactam hypersensitivity”. Allergy. 72 (4): 552—561. PMID 27569064. S2CID 207001573. doi:10.1111/all.13037. .
  7. ^ Miller RL, Shtessel M, Robinson LB, Banerji A (avgust 2019). „Advances in drug allergy, urticaria, angioedema, and anaphylaxis in 2018”. J Allergy Clin Immunol. 144 (2): 381—392. PMC 6688939 . PMID 31247266. doi:10.1016/j.jaci.2019.06.010. .
  8. ^ Mortensen JS, Jensen BP, Zhang M, Doogue M (avgust 2019). „Preanalytical Stability of Piperacillin, Tazobactam, Meropenem, and Ceftazidime in Plasma and Whole Blood Using Liquid Chromatography-Tandem Mass Spectrometry”. Ther Drug Monit. 41 (4): 538—543. PMID 31306394. S2CID 196813852. doi:10.1097/FTD.0000000000000650. .
  9. ^ Podlecka D, Jerzynska J, Malewska-Kaczmarek K, Stelmach I. A Case of a Child With Several Anaphylactic Reactions to Drugs. Glob Pediatr Health. 2019;6:2333794X19855287.
  10. ^ Han ML, Liu X, Velkov T, Lin YW, Zhu Y, Creek DJ, Barlow CK, Yu HH, Zhou Z, Zhang J, Li J. Comparative Metabolomics Reveals Key Pathways Associated With the Synergistic Killing of Colistin and Sulbactam Combination Against Multidrug-Resistant Acinetobacter baumannii. Front Pharmacol. 2019;10:754.
  11. ^ Mandel GL, Bannett JE, Dolin R, ur. (2000). Principles and Practise of Infectious Diseases (5 izd.). Philadelphia, PA: Churchill Livingstone. doi:10.1016/S1473-3099(10)70089-X. ISBN 044307593X. 
  12. ^ Група аутора, редактор Швабић-Влаховић, Милена (2005). Медицинска бактериологија. Београд: Савремена администрација. ISBN 978-86-387-0746-1. 
  13. ^ Leone S, Cascella M, Pezone I, Fiore M (avgust 2019). „New antibiotics for the treatment of serious infections in intensive care unit patients”. Curr Med Res Opin. 35 (8): 1331—1334. PMID 30760041. S2CID 73427697. doi:10.1080/03007995.2019.1583025. .
  14. ^ Thakuria B, Lahon K (jun 2013). „The Beta Lactam Antibiotics as an Empirical Therapy in a Developing Country: An Update on Their Current Status and Recommendations to Counter the Resistance against Them”. J Clin Diagn Res. 7 (6): 1207—14. PMC 3708238 . PMID 23905143. doi:10.7860/JCDR/2013/5239.3052. .
  15. ^ Leone S, Damiani G, Pezone I, Kelly ME, Cascella M, Alfieri A, Pace MC, Fiore M (maj 2019). „New antimicrobial options for the management of complicated intra-abdominal infections”. Eur J Clin Microbiol Infect Dis. 38 (5): 819—827. PMID 30903538. S2CID 254144225. doi:10.1007/s10096-019-03533-y. .
  16. ^ Patrick, Graham L. (2005). An Introduction to Medicinal Chemistry (3. izd.). Oxford University Press. ISBN 978-0-19-927500-7. 
  17. ^ Eckburg PB, Lister T, Walpole S, Keutzer T, Utley L, Tomayko J, Kopp E, Farinola N, Coleman S. Safety, Tolerability, Pharmacokinetics, and Drug Interaction Potential of SPR741, an Intravenous Potentiator, after Single and Multiple Ascending Doses and When Combined with β-Lactam Antibiotics in Healthy Subjects. Antimicrob Agents Chemother. 2019 Sep;63(9)
  18. ^ Ibrahim ME, Abbas M, Al-Shahrai AM, Elamin BK. Phenotypic Characterization and Antibiotic Resistance Patterns of Extended-Spectrum β-Lactamase- and AmpC β-Lactamase-Producing Gram-Negative Bacteria in a Referral Hospital, Saudi Arabia. Can J Infect Dis Med Microbiol. 2019;2019:6054694.
  19. ^ Duborija-Kovacevic N. Analiza vanbolničke upotrebe ljekova u Crnoj Gori [magistarski rad]. Beograd: Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu; 2003.
  20. ^ Commonwealth Department of Health and Ageing. Drug Utilisation SubCommittee (DUSC) of the Pharmaceutical Benefits Advisory Committee. Australian Statistics on Medicines 1999-2000.Canberra; 2003.
  21. ^ National Agency for Medicines and Social Insurance Institution.228 Finnish Statistics on Medicines. Helsinki: (2002). pp. 41-50.
  22. ^ Norvegian Institut of Public Health, Department of Pharmacoepidemiology. Drug Consumption in Norway 1999-2003. Oslo: 2004.
  23. ^ a b v Duborija-Kovačević N. Vanbolnička primena beta-laktamskih antibiotika u Crnoj Gori u periodu pre uvođenja nove reformske strategije u prometu lekova. Srpski arhiv za celokupno lekarstvo. 2006; 134(5-6):224-228.
  24. ^ Sabo A, Tomic Z, Stanulovic M. Antibakterijski lekovi [monografija].Bački Petrovac: ADŠ Kultura; (2001). pp. 20.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi


 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).