Bitka kod Kunersdorfa

Bitka kod Kunersdorfa (engl. Battle of Kunersdorf) bila je deo sedmogodišnjeg rata (1756-1763). Kod Kunersdorfa u pruskoj pokrajini Brandenburg(danas Kunovice, Poljska) su udruženi Rusi i Austrijanci pod ruskim feldmaršalom Petrom Saltikovim 12. avgusta 1759. pobedili pruskog kralja Fridriha II Velikog.[1]

Bitka kod Kunersdorfa
Deo Sedmogodišnjeg rata

Bitka kod Kunersdorfa.
Vreme12. avgust 1759.
Mesto
Kunovice, selo oko 5 km istočno od Frankfurta na Odri, u to vreme Brandenburg, sada Poljska
Ishod rusko-austrijska pobeda
Sukobljene strane
 Ruska imperija
 Habsburška monarhija
 Prusko kraljevstvo
Komandanti i vođe
Petar Saltikov fridrih II Veliki
Fridrih Zajdlic
Jačina
Ruska Imperija 36.000 pešaka, 15.000 konjanika i 200 topova
Habzburška monarhija 14.000 pešaka, 5.000 konjanika i 48 topova
Kraljevina Pruska 36.000 pešaka, 13.000 konjanika i 280 topova
Žrtve i gubici
Ruska Imperija 566 oficira i 13.386 vojnika
Habzburška monarhija 116 oficira i 2.215 vojnika
Kraljevina Pruska 569 oficira i 18.400 vojnika

Pozadina uredi

Saveznici su se sastali kod Frankfurta na Odri 3. avgusta 1759. Rusi su imali oko 36.000 pešaka, 15.000 konjanika (od toga 10.000 kozaka) i 200 topova, a Austrijanci 14.000 pešaka, 5.000 konjanika i 48 topova. Fridrih je imao 36.000 pešaka, 13.000 konjanika i 280 topova.[1]

Bitka uredi

Saltikov je okrenuo front prema istoku s Odrom iza leđa, što je značilo tući bitku s obrnutim frontovima, a samim tim rizikovati da se eventualni poraz pretvori u katastrofu. Fridrih je rešio da napadne samo savezničko levo krilo na Milbergu (nem. Mühlberge), i to glavninom frontalno, a manjim delom (14 bataljona i 40 eskadrona) levi bok. Svu artiljeriju postavio je u polukrug na 700-1.400 m oko Milberga. Sam Milberg lako je zauzet, ali se dalje od Kugrunda (nem. Kuhgrund), dubokog useka između Milberga i Velikog Špicberga (nem. Grosser-Spitzberge) nije moglo. Sada se svi napori Prusa sasređuju na levi bok savezničkog položaja, čija je širina iznosila svega oko 600 m. Tu je dovedena postepeno sva pruska pešadija i veći deo konjice, mada je za konjicu zemljište bilo nepovoljno. Fridrih je uporno bacao svje trupe u napad, dok nisu potpuno iscrpene. Kada je rusko-austrijska konjica krenula u protivnapad, došlo je južno od Kunersdorfa do konjičkog boja koji se završio porazom Prusa. Dotle je i sva pruska pešadija bila u povlačenju, u potpunom rasulu.[1]

Posledice uredi

Prusi su izgubili 569 oficira i 18.400 vojnika i gotovo svu artiljeriju, Rusi - 566 oficira i 13.386 vojnika, a Austrijanci 116 oficira i 2.215 vojnika.[1]

Reference uredi

  1. ^ a b v g Nikola Gažević, Vojna enciklopedija (knjiga 4), Vojnoizdavački zavod, Beograd (1972), str. 764-765

Literatura uredi