Bitka kod reke Oks

Bitka kod reke Oks bila je značajna bitka u 7. veku, koja se vodila između združenih vojski Sasanidskog carstva i Gok Turka sa jedne strane i muslimanske arapske vojske sa druge strane koja je u tom trenutku preplavila Persiju. Nakon poraza koji je doživeo, poslednji sasanidski car, Jezdigerd III, je postao je progonanik u sopstvenoj zemlji pri čemu je uspeo da pobegne u Centralnu Aziju, a odatle u Kinu.

Bitka kod reke Oks
Deo Muslimansko osvajanje Persije
Vreme651. God n.e
Mesto
Ishod odlučujuća rašidunska pobeda
Sukobljene strane
Sasanidsko carstvo
Gok Turci
Rašidunski kalifat
Komandanti i vođe
Jezdigerd III
Kan Fergane
Ahnaf ibn Kajs,
Jačina
nepoznato nepoznato
Žrtve i gubici
nepoznati ali veliki nepoznati

Uvod uredi

Horasan je bio druga po veličini provincija sasanidskog Persijskog carstva. Prostirao se od današnjeg severoistočnog Irana, kroz Avganistan i današnji Turkmenistan. Njegov glavni grad bio je Balh, koji se danas nalazi u severnom Avganistanu. Tokom 651. godine zadatak za pokoravanje Horasana dodeljen je Ahnafu ibn Kajsu i Abdulahu ibn Aamiru. Abdulah je krenuo iz Farsa kraćim i ujedno manje prometnim putem koji je vodio preko iranskog grada Raja. Ahnaf se zatim uputio direktno na sever do Merva, u današnjem Turkmenistanu.[1] Merv je bio glavni grad Horasana u kome se u to vreme nalazio Jezdigerd III. Čuvši za muslimansko napredovanje, Jezdigerd III je otišao u Balh. Međutim, u Mervu nije pružen otpor, a muslimani su bez borbe zauzeli i glavni grad Horasan.

Bitka uredi

Ahnaf je ostao u Mervu čekajući pojačanje iz Kufe.[2] U međuvremenu, Jazdegerd je takođe prikupio znatne snage kod Balha, istovremeno zatarživši savezništvo sa hanom Fergane, koji je lično vodio turski kontingent koji je trebalo da pomogne Jezdigerdu III. Omar je naredio da Jezdigerdove savezničke snage treba oslabiti razaranjem njegovog saveza sa Turcima. Ahnaf je uspešno razorio njihov savez i kan Fergane se nakon ovoga povukao svoje snage, shvativši da borba sa muslimanima nije dobra ideja, i da može ugroziti čak i njegovo sopstveno kraljevstvo. Jezdigerdova vojska je poražena u bici kod reke Oks nakon čega se povukla preko reke Oks do Transoksijane. Jezdigerd III je zamalo izbegao zarobljavanje uspevši da na kraju pobegane u Kinu. Balh su uspeli da zauzmu muslimani, a ovim zauzimanjem persijski rat je i okončan. Muslimani su tada uspeli da stignu do krajnjih granica Persije. Iza tog togapodručja ležale su zemlje turkijske zemlje a još dalje od njih ležala je i sama Kina. Staro i nekada moćno carstvo Sasanida je nakon ovoga, prestalo da postoji.

Posledice uredi

Nakon poraza u bici kod reke Oks, Jezdigerdu III nije pošlo za rukom da okupi novu vojsku i postao je progonjen. Nakon bitke, pobegao je u srednju Aziju sklonivši se nadvoru na kana Fargane. Odatle je Jezdigerd otišao u Kinu.[2] Ipak, Jezdigerd III je nastavio sa upadima u Persiju, koristeći svoj uticaj na velikodostojnike i različite vođe iz Persije, tako da je ostao pokretačka snaga koja je stajala iza persijske pobune. Tokom vladavine kalifa Osmana, Jezdigerd III se vratio u Baktriju i Horasan i podigao pobunu protiv kalifata. Abdulah ibn Aamir je slomio pobunu i uspeo da pobedi Jazdigerdove snage. Nakon ovoga Jezdigerd je počeo da je beži, povlačeći se iz jedne oblasti u drugu, sve dok ga lokalni mlinar nije ubio zbog kese sa novcem u gradu Mervu 651. godine.[3]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ The Muslim Conquest of Persia By A.I. Akram. Ch:17 ISBN 0-19-597713-0,
  2. ^ a b Shadows in the Desert: Ancient Persia at War, By Kaveh Farrokh, Published by Osprey Publishing, 2007 ISBN 1-84603-108-7
  3. ^ „Iran”. Encyclopædia Britannica. Arhivirano iz originala 13. 08. 2013. g. Pristupljeno 09. 05. 2021.