Boginja na tronu je figurina od terakote pronađena na lokalitetu Predionica, kod Prištine, 1956. godine za vreme arheoloških radova stručnjaka beogradskog Narodnog muzeja, koje je predvodio kustos Radoslav Galović. Reč je o dobro očuvanom primerku neolitske sitne plastike vinčanske kulture (visoka 18,5 cm), koji je nastao četiri milenijuma pre Hrista. Poverena je tada Muzeju Kosova i Metohije na čuvanje. Zbog svoje vrednosti, decenijama je na njegovom logotipu kao zaštitni znak ove institucije. U vreme bombardovanja SR Jugoslavije, 1999. godine, ona je bila deo izložbe koju je organizovala SANU „Arheološko blago Kosova i Metohije“, tako je nakon dolaska međunarodnih snaga na Kosovo i Metohiju ostala u beogradskom Narodnom muzeju, gde je trebalo da bude još kad je pronađena.

Boginja na tronu

No, ubrzo je postala predmet političkih manipulacija. Figurinu, 30. maja 2002. godine, iz Narodnog muzeja u Beogradu uzima tadašnji guverner Kosova i Metohije Mihail Štajner, u pratnji predsednika Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju Nebojše Čovića i pomoćnika ministra za kulturu Jovana Despotovića i odnosi u Prištinu. O tome Čović, između ostalog, govori na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, 30. jula 2002. godine, obrazlažući ovaj čin željom da se odobrovolje Albanci pred razgovore sa Srbijom o statusu Kosova i Metohije. Direktor Muzeja u Prištini Branko Jokić i direktor Narodnog muzeja u Beogradu akademik Nikola Tasić o ovom činu nisu na adekvatan način izvestili javnost i nadležne institucije čija je dužnost čuvanje i zaštita svega što je u vlasništvu Republike Srbije.

Figurina je u Prištini dočekana sa slavljem, uz direktan televizijski prenos, načinjena joj je i posebna vitrina u holu Muzeja Kosova u Prištini. Ona je iskorišćena da potvrdi tezu albanskih arheologa da su „Albanci najstariji stanovnici Balkana“. Opipljivi dokaz teze o njihovom navodnom ilirskom poreklu. Tako je odjednom postala simbol kulturnog identiteta Albanaca i nazvana „Ilirskom kraljicom“.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi