Bog Otac (grč. Θεός Πατήρ, lat. Deus Pater), u hrišćanstvu, prvo je lice Svete Trojice, odnosno prva od tri ipostasi Boga. On je svedržitelj, tvorac neba i zemlje i svega vidljivog i nevidljivog. Bog Otac je načelo jedinstva Svete Trojice.

Dogma o Bogu Ocu je zabilježena u prvom članu Nikejskog simbola vjere:

Vjerujem u jednoga Boga Oca, Svedržitelja, Tvorca neba i zemlje i svega vidljivog i nevidljivog.

Teološka disciplina koja se bavi proučavanjem Boga Oca kao prve ipostasi Svete Trojice naziva se paterologija ili patriologija.[1][2] Paterologiju, odnosno patriologiju ne bi trebalo mešati sa patrologijom, odnosno patristikom.

Sveta Trojica uredi

Hrišćanska dogmatika uči da Otac od vječnosti rađa Sina i ishodi Svetog duha. Otac je uzrok u Trojici, što nikako ne znači da je postojao prije dvojice. Istinsko postojanje Oca jeste jedino kao Oca Sinu i Oca Duhu. Crkva vjeruje u jednog Boga (u jednu suštinu), koji je u trima savršenim ipostasima (trima savršenim licima).

Otac nije neki drugi bog u odnosu na Sina, koji se rađa od Oca, i na Svetog duha koji iz njega ishodi. Dakle, sva tri lica — Otac, Sin i Sveti duh — u Svetoj Trojici imaju jednu istu suštinu, pa pravoslavna teologija postavlja jedinstvo i trojičnost Božju na isti nivo. Razlika među božanskim licima (ipostasima) zasniva se samo na razlici njihovih ličnih svojstava.

Lično svojstvo uredi

Svaki od tri ipostasa Boga ima svoje lično svojstvo.

Svojstvo Oca jeste nerođenost. Otac je izvor (trojičnih odnosa) iz kojeg ipostasi dobijaju svoj određeni karakter. On je, kao prva ipostas u Svetoj Trojici, po svom ličnom svojstvu bespočetan, bezuzročan, nestvoren, nerođen, nesazdan, on je Bog sam od sebe, dok Sin i Sveti Duh proizlaze bespočetno i vječno od Oca — jedinstvo Svete Trojice održava monarhija Oca.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Barackman 2001, str. 129.
  2. ^ Rippee 2018, str. 1-2.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi