Boemund VI od Antiohije

Boemund VI od Antiohije (oko 1237—1275.) je bio knez Antiohije i grof Tripolija od 1252. godine. Antiohijom je vladao do njenog pada pod Mamelučki sultanat, a Tripolijem do svoje smrti 1275. godine.

Boemund VI od Antiohije
Lični podaci
Datum rođenjaoko 1237.
Datum smrti11. mart 1275.(1275-03-11) (37/38 god.)
Porodica
SupružnikSibila Jermenska
PotomstvoLucija od Tripolija, Bohemond VII, Count of Tripoli, Mary of Antioch
RoditeljiBoemund V
Lucijana Senji
DinastijaDinastija Poatjea
Knez Antiohije
Period1252-1268
PrethodnikBoemund V od Antiohije
NaslednikBajbars
Grof Tripolija
Period1252-1275
PrethodnikBoemund V
NaslednikBoemund VII

Biografija uredi

Bio je sin Boemunda V i Lucijane, rođake pape Inoćentija III. Otac mu je umro januara 1252. godine. Kao petnaestogodišnjak Boemund je nasledio presto Antiohije i Tripolija pod regentstvom svoje majke. Lucija je ceo život provela u Tripoliju dok su Antiohijom vladali njeni rođaci. Boemund je od francuskog kralja Luja IX i pape Inoćentija IV dobio dozvolu da vlada Antiohijom. Otputovao je u prestonicu Akru gde ga je Luj postavio za kneza. Pod uticajem francuskog kralja, Boemund sklapa mir sa Jermenskom Kilikijom oženivši se 1254. godine Sibilom Jermenskom, ćerkom kralja Hetuma I. Godine 1256. Boemund se umešao u rat Sen Sabas koji je između Đenovljanske i Mletačke republike vođen u Svetoj zemlji. Uzrok rata bilo je uspostavljanje monopola nad trgovinom na Levantu. Učešće na strani Mletačke dovelo ga je u sukob sa svojim vazalom Bertrandom Embriako koji je upravljao gospodstvom Gibelet. U bici kod Tripolija (1258) Boemund je ranjen i umalo nije poginuo. Bertrana je nekoliko meseci kasnije ubio seljak u vinogradu i njegovu glavu poklonio Boemundu. U doba vladavine Boemunda dolazi do invazije Mongola na Levant. U ratu između Mongola i Mamelučkog sultanata Boemund i kralj Kilikijske Jermenije direktno učestvuju na strani Mongola. Hetum i Boemund učestvuju u mongolskom osvajanju Alepa i Damaska 1260. godine. Boemund je nagrađen teritorijama Latakije, Darkuša, Laodikeje i Džabale. Boemund ulazi u sukob sa jerusalimskim patrijarhom koji ga ekskomunicira. Papa Aleksandar IV je sazvao koncil na kome se raspravljalo i o ovom pitanju. Međutim, umro je pre završetka. Neprilike u Mongolskom carstvu nakon smrti vladara dovele su do povlačenja većine mongolskih osvajača sa Levanta. Manje snage pod Kitbugom ostale su na ovoj teritoriji. Mameluci su ih porazili septembra 1260. godine kod Ajn Džaluta. Potom su povratili izgubljene teritorije u Siriji i Iranu.

Dana 1. maja sultan Bajbars kreće na grofoviju Tripoli. Ovim gradom, kao i kneževinom Antiohijom, vladao je grof Boemund VI od Antiohije. Boemund se skoncentrisao na odbranu Tripolija. Bajbars menja smrt i napada Antiohiju 14. maja. Grad se skoro nije ni branio. Osvojen je za 2 dana. Skoro svi stanovnici bili su pobijeni (njih oko 100.000). Isečen je i celokupni garnizon iako se predao (16.000). Bila je to strahovita osveta za pokolj koga su krstaši izvršili davne 1098. godine prilikom osvajanja Antiohije. Bajbars je bio opčinjen Saladinom i želeo je da dovrši ono što je ovaj započeo.

Tri godine kasnije Bajbars opseda Tripoli. Krstaši su izdržali opsadu. Bajbars se povukao jer su se pojavile vesti o pokretanju novog velikog krstaškog rata iz Evrope. Tripoli će Mameluci osvojiti tek 1289. godine. Boemund je umro 1275. godine. Iza sebe je ostavio sina i tri ćerke. Na prestolu Tripolija nasledio ga je sin Boemund VII koji je nosio i titulu kneza Antiohije. Izabela od Poatjea je umrla mlada, a Lucija od Tripolija je rukovodila odbranom 1289. godine.

Porodično stablo uredi

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Boemund V od Antiohije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Boemund VI od Antiohije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
3. Luciana di Segni
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Literatura uredi