Bokeljski Hrvati su katolički stanovnici Boke Kotorske koji se danas nacionalno deklarišu kao Hrvati. Crna Gora ima 6,021 Hrvata,[1] a od toga broja u Boki ih je 4,519.[2]

Istorija uredi

Po istraživanju akademika Slavka Mijuškovića, kod Bokelja katoličke vjere postojala je svijest o crnogorskom porijeklu, slavili su i dalje krsne slave i poštovali stare običaje koje su donijeli njihovi preci iz Crne Gore.[3] Kroz istoriju, katolicima Boke je bila strana hrvatska narodna svijest, a tek u novije vrijeme, krajem 19. i početkom 20. vijeka, pod uticajem politika Austrougarske i rimokatoličke crkve počeli su se neki izjašnjavati kao Hrvati. U isto vrijeme bilo je tu i Srba katolika.[4] Viševjekovna praksa je bila da su mnogi pravoslavni Srbi doseljavanjem u primorje, koje je vijekovima bilo pod katoličkim državama, prelazili na katoličanstvo,[5] a opstali su kao pravoslavni Srbi samo na prostoru Boke Kotorske i Crnogorskog primorja, zbog mnogobrojnosti. Prelazak na katoličku vjeru uglavnom je značio zamiranje srpske narodne svijesti, pa tako, nadbiksupi barski i primasi Srbije Andrija i Vicko Zmajević, iako porijeklom iz Stare Crne Gore, sebe više ne smatraju Srbima. To su im samo pravoslavci, a narodno sebe ne drže ni za Hrvate, no za sebe i svoje katolike koriste nazive Dalmatinici, Latini... Vicko Zmajević Hrvate ne nalazi ni u Zadru i Dalmaciji, kada je postao zadarski nadbiksup, dok pravoslavne i u Dalmaciji tada naziva Srbima. On u jednom od svojih izvještaja koja je slao u Rim spominje Hrvate, ali u tim izvještajima nikada sebe ne imenuje Hrvatom, niti je, po tim izvještajima, Dalmatince ili Bokelje smatrao Hrvatima. [6]

Velikohrvatske pretenzije uredi

U hrvatskim medijima se može čuti da se Boka naziva Zaljevom hrvatskih svetaca.[7] Takve tvrdnje se ne zasnivaju na istorijskim izvorima, nego na propagandnoj logici, da svaki katolik našeg jezika mora biti Hrvat. Tako se posthumno hrvatiziraju mnoge istorijske ličnosti, za koje ne postoji ni jedan dokument koji potvrđuje da su se oni narodno osjećali Hrvatima. Neke od takvih ličnosti su: Ozana Kotorska, Andrija Zmajević, Vicko Zmajević, Matija Zmajević, Ivo Vizin...

Reference uredi

  1. ^ Hrvatska manjina u Crnoj Gori Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. februar 2019) (jezik: hrvatski)
  2. ^ Statistical Office of Montenegro: Census 2011 data - Municipalities
  3. ^ Jovović, Ivan (2013). MATICA, proljeće 2013., DVOOLTARSKE CRKVE NA CRNOGORSKOM PRIMORJU (PDF). Matica crnogorska. str. 69. 
  4. ^ Radić, Antun (1904). Dom, Srblji katolici i pravoslavni Hrvati, br. 7. od 14.4.1904. Zagreb. str. 107. 
  5. ^ Glavina, Vesna (2016). Tvrđava Klis, Priča o uskocima i Petru Kružiću. Zagreb: Školska knjiga. str. 33. 
  6. ^ Zmajević, Vicko (2015). Izabrana djela nadbiskupa Vicka Zamjevića. Zagreb: Salesiana. 
  7. ^ Sputnjik (16. 06. 2018). „Spor oko Prevlake u završnici: Hoće li Boka postati „Zaljev svetaca. IN4S (na jeziku: srpski). Pristupljeno 19. 09. 2019.