Boranija
Boranija (Phaseolus vulgaris) je jednogodišnja biljka.[1][2] Kada se govori o boraniji kao biljci u stvari se misli na biljku običnog pasulja koja se uzgaja zbog njenih nezrelih mahuna, koje mogu biti zelene ili žute, i u kojima se nalaze takođe nezreli plodovi.
Nutritivna vrednost na 100 g (3,5 oz) | |
---|---|
Energija | 131 kJ (31 kcal) |
6,97 g | |
Prehrambena vlakna | 2,7 g |
0,22 g | |
1,83 g | |
Vitamini | |
Vitamin A ekv. | (4%) 35 μg |
Tiamin (B1) | (7%) 0,082 mg |
Riboflavin (B2) | (9%) 0,104 mg |
Niacin (B3) | (5%) 0,734 mg |
Vitamin B5 | (5%) 0,225 mg |
Vitamin B6 | (11%) 0,141 mg |
Folat (B9) | (8%) 33 μg |
Vitamin C | (15%) 12,2 mg |
Vitamin K | (14%) 14,4 μg |
Minerali | |
Kalcijum | (4%) 37 mg |
Gvožđe | (8%) 1,03 mg |
Magnezijum | (7%) 25 mg |
Mangan | (10%) 0,216 mg |
Fosfor | (5%) 38 mg |
Kalijum | (4%) 211 mg |
Cink | (3%) 0,24 mg |
Ostali konstituenti | |
Fluoride | 19 µg |
| |
Procenti su grube procene zasnovane na američkim preporukama za odrasle. Izvor: NDb USDA |
Botaničke osobine uredi
Plod boranije je mahuna. Po obliku može biti valjkasta, sabljasta ili srpasta, a na poprečnom preseku okrugla, elipsasta, polupljosnata i pljosnata. Koren je slabije razvijen i pretežno je u površinskom sloju zemljišta. Koren može da stigne na dubinu 70 cm. Na žilama obrazuje mnoštvo kvržica s bakterijama koje vezuju slobodni azot iz vazduha. Stablo može biti pobijušavo (visoko) ili nisko (čučavo). U formi visokih stablo može dostići visinu i do 3m, a niske forme razvijaju razgranato žbunasto stablo s kratkim internodijama, visoko 30–45 cm. Listovi su spiralno raspoređeni duž stabla. Cvetovi su skupljeni u cvast, koja izrasta u pazuhu lisnih drški. Mahuna je plod boranije i može biti različitog oblika, boje i veličine, što zavisi od sorte i načina gajenja.
Uslovi uspevanja uredi
Boranija je kultura koja ima širok areal gajenja. Najbolje uspeva u blagom, umereno vlažnom području. Boranija ima velike potrebe za toplotom u svim periodima svog gajenja. Seme klija i niče na temperaturi iznad 10 °C. U ranoj fazi razvoja i rasta ima izrazito veliku potrebu za svetlošću.U nedostatku svetlosti mlade biljke se izdužuju i to nepovoljno utiče na rast i razvoj.
Tehnika gajenja uredi
Gaji se kao baštenski usev na malim površinama za svežu potrošnju ili na velikim parcelama za industrijsku preradu uz primenu mašinske berbe kombajnom.
Sorte uredi
Gaje se domaće i odomaćene strane sorte niskog i visokog rasta, pogodne za potrošnju ne samo u svežem stanju nego i u različite vidove prerade. Zajedničke osobine su im: kvalitetna mahuna, dobra rodnost i zadovoljavajuća otpornost prema najraširenijim bolestima.
Reference uredi
- ^ „Green Beans”. Arhivirano iz originala 02. 08. 2016. g. Pristupljeno 19. 12. 2016.
- ^ „Beans - Vegetable Directory - Watch Your Garden Grow - University of Illinois Extension”.
Literatura uredi
- Povrtarstvo. ISBN 978-86-499-0025-7.
- Gajenje povrća. Smederevska Palanka.