Boško Đuričić
Boško Đuričić (Jagodina, 1913 — Urije, kod Bugojna, 19. jul 1942) bio je pravnik i učesnik Narodnooslobodilačke borbe.
boško đuričić | |
---|---|
![]() Slavka i Boško Đuričić | |
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1913. |
Mesto rođenja | Jagodina, Kraljevina Srbija |
Datum smrti | 19. jul 1942.28/29 god.) ( |
Mesto smrti | Urije, kod Bugojna, ND Hrvatska |
Profesija | pravnik |
Porodica | |
Supružnik | Slavka Đuričić |
Delovanje | |
Član KPJ od | pre rata |
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba |
Biografija
urediRođen je 1913. godine u Jagodini. Njegov otac Jakov Đuričić je bio pravnik i predsednik Suda u Jagodini.
Završio je Pravni fakultet u Beogradu, a tokom studija se priključio revolucionarnom studentskom pokretu na Beogradskom univerzitetu. Bio je član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).
Posle završenih studija, zajedno sa svojom suprugom Slavkom Đuričić, vratio se u Jagodinu, gde je radio kao advokatski pripravnik. Oboje su učestvovali u revolucionarnom radu, a njihova kuća je bila jedno od uporišta KPJ u Jagodini. Godine 1940. postao je član Okružnog komiteta KPJ za Moravski okrug.
Posle okupacije Kraljevine Jugoslavije, 1941. godine, bio je jedan od organizatora ustanka u Jagodini i okolini. Bio je politički komesar Pomoravskog partizanskog odreda, sa kojim je učestvovao u nizu akcija protiv okupatora tokom leta 1941. godine.
Nakon Prve neprijateljske ofanzive, krajem 1941. godine, sa glavninom odreda povukao se u Sandžak. Početkom 1942. godine njegov odred je uključen u sastav tada formirane Druge proleterske udarne brigade, u njen Treći šumadijski bataljon. U Štabu ovog bataljona primio je dužnost itendanta.
Poginuo je 19. jula 1942. godine u borbi sa ustašama u selu Urije, kod Bugojna. U ovoj borbi poginulo je 14 partizana, među kojima su bili i Rada Miljković, narodni heroj i Živadin Janković Kum.
U toku Narodnooslobodilačkog rata, stradala je i njegova supruga Slavka (1914—1943), koja je maja 1943. godine streljana u Jajincima. Neposredno pre hapšenja, juna 1941. godine ona je rodila njihovu ćerku Tanju, koju je ostavila na čuvanje svojim roditeljima.
U znak sećanja na Boška Đuričića, od 1962. njegovo ime nosi osnovna škola u Jagodini, u čijem dvorištu mu je podignuta spomen-bista, rad vajara Radivoja Subotičkog. Njegovo ime nose ulice u Jagodini i Ćupriji.
Reference
urediLiteratura
uredi- Leksikon Narodnooslobodilačkog rata i revolucije u Jugoslaviji 1941—1945. tom I. Beograd—Ljubljana: Narodna knjiga—Partizanska knjiga. 1980. COBISS.SR 49291527