Brestač je naseljeno mesto u opštini Pećinci, u sremskom okrugu u Vojvodini, Srbija. Prema popisu iz 2011. bilo je 934 stanovnika.

Brestač
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugSremski
OpštinaPećinci
Stanovništvo
 — 2011.Pad 934
 — gustina52/km2
Geografske karakteristike
Koordinate44° 51′ 24″ S; 19° 54′ 06″ I / 44.856666° S; 19.901666° I / 44.856666; 19.901666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina73 m
Površina20,4 km2
Brestač na karti Srbije
Brestač
Brestač
Brestač na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj22415
Pozivni broj022
Registarska oznakaRU

Prema predanju, Brestač je dobio naziv po tri velika bresta, koja su se videla sa velike udaljenosti i služili su kao orijentir.

Istorija uredi

U centru Brestača se nalazi crkva posvećena Sv. Arhangelu Gavrilu. Podignuta je 1792, nakon što je porušena prethodna, drvena, sagrađena 1750. godine. Mesto je imalo crkvu još za vreme Brankovića, početkom 16. veka. Nakon turske okupacije, crkva je registrovana u fiskalnom popisu iz 1566. Sadašnji ikonostas delo je drvorezbara Pavla Bošnjakovića iz 1822. godine. Ikone su radili slikar Konstantin Lekić i zlatar Dimitrije Davidović, 1834. godine. Mesni paroh pop Petar Stefanović bio je 1836. godine prenumerant jedne knjige.

Stojan Aralica, koji je u Brestaču učiteljevao od 1904-1909, oslikao je patrona crkve, sv. Arhangela Gavrila, iznad ulaznih vrata crkve sa južne strane. Osim ove crkve, selo je imalo i kapelu posvećenu sv. Petki. Kapela je zadužbina meštana Pavla Radivojevića. Sagrađena je polovinom 19. veka, a porušena 1948, kad su nove vlasti odlučile da na njenom mestu podignu tzv. Dom kulture. (O crkvi i kapeli, dopunio Predrag Puzić).

Trenutna osnovna škola u Pećincima je premeštena baš iz ovog sela. U centru sela se nalazi spomenik palim borcima u Drugom svetskom ratu, a takođe se tu nalazi i bezdan iz kog je nekad tekla prirodno čista izvorska voda, ali je izvor presušio.

Pretplatnik mađarsko-srpske gramatike bio je 1833. godine brestački učitelj Vasilije Ignjatijević.[1] Ilarion Zorić se 1836. godine javlja kao arendator u mestu.

Demografija uredi

U naselju Brestač živi 821 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,6 godina (36,8 kod muškaraca i 40,4 kod žena). U naselju ima 308 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,46.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 1.200
1953. 1.141
1961. 1.109
1971. 1.122
1981. 1.031
1991. 1.031 1.031
2002. 1.066 1.083
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
1.014 95,12%
Romi
  
23 2,15%
Hrvati
  
11 1,03%
Makedonci
  
4 0,37%
Crnogorci
  
1 0,09%
Slovaci
  
1 0,09%
Muslimani
  
1 0,09%
Jugosloveni
  
1 0,09%
nepoznato
  
2 0,18%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ Emeriko Salaj: "Mađarsko-serbska gramatika", Budim 1833. godine
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi